Istraživanje je pokazalo da pristupanje Crne Gore EU, apsolutno podržava 31,1 odsto, a uglavnom 27,3 odsto.
Predstavnik Agencije Olivera Komar kazala je da je osnovni upitnik u istraživanju, korišćen i za istraživanje iz 2013. godine što je bilo korisno jer je omogućilo upoređivanje podataka.
Komar je navela da su stavovi građana gotovo identični kao i 2013. godine. Ona je rekla da je istraživanje pokazalo da su percepcija i stavovi građana u odnosu na proces evropskih integracija i EU stabilni.
Na pitanje da li misle da će Crna Gora postati članica EU bez obzira na njihov lični stav, oko 69 odsto njih je odgovorilo pozitivno.
Podrška slična kao 2013.
„Procenat onih koji kažu da hoće se povećao, njih 59 odsto je odgovorilo pozitivno 2013. godine“, precizirala je Komar.
Ona je ukazala da se struktura ljudi koji podržavaju pristupanje Crne Gore EU promijenila. Komar je objasnila da je dio građana koji su apsolutno podržavali priključenje EU, sada prešao u one koji podržavaju, ali ne apsolutno.
„Podrška je danas slična kao i 2013. godine, sa malo više onih koji „uglavnom podržavaju“ u odnosu na one koji su apsolutno podržavali 2013. godine“, precizirala je ona.
Na pitanje kako bi se izjasnili na eventualnom referendumu o članstvu države u EU, 54 odsto je odgovorilo da bi glasalo za, protiv bi bilo 19 odsto, ne bi glasalo njih 12 odsto.
Istraživanje je pokazalo da su oni koji ne podržavaju ulazak u EU, kao ključne razloge naveli da ulaskom u Uniju neće biti bolje i zato što to nije interes građana nego političara.
Komar je kazala da su podaci su gotovo identični kao 2013. godine. Ona je ukazala da je istraživanje pokazalo da su kanali informisanja građana o integracijama televizija, novine, portali i sve više i Internet.
„Primjećen je značajan porast korišćenja Interneta i posjeta Internet sajtovima. Ne samo od mlađe populacije što je do sada bio slučaj, nego i od srednje“, navela je ona.
Istraživanje je pokazalo da građani za sebe smatraju da su relativno dobro informisani o procesu integracija, ali, objasnila je Komar, kad ih testirate, oni su manje upoznati nego što misle.
„Procenat onih koji se informišu definitivno raste, ali tu ima još dosta prostora za napredak“, poručila je Komar.
Upitani kako bi ocijenili brzinu kojom se Crna Gora kreće ka EU, 15 odsto njih smatra da to ide veoma brzo, duplo više u odnosu na 2013.godinu.
U EU do 2020. godine
Upitani kada misle da će se Crna Gora priključiti EU, oko trećine ispitanika smatra da će to biti 2020. godine. Komar je objasnila da na one koji su protiv pristupanja EU ne utiču eksterni faktori, već uglavnom interni.
„Ljudi su svjesni kriza koje se dešavaju van granica države, ali generalno to nije razlog njihovog protivljenja učlanjenju“, pojasnila je Komar.
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Aleksandar Andrija Pejović je, komentarišući podatak da su Vlada i mediji najodgovorniji za informisanje o ovom pitanju, kazao da je istraživanje pomoglo da uvide šta su očekivanja građana i uvide kakva je njihova povratna informacija.
„Identičnost rezultata sa onim iz 2013. govori da postoji konstantnost podrške građana koji bi na referendumu zaokružili da, kao i 15 do 20 odsto euroskeptika koji na neki način imaju negativan stav prema EU“, naveo je Pejović.
On smatra da je potrebno više raditi na objašnjenju procesa građanima.
Pejović je ukazao da pregovaranje traje dugo, već četvrtu godinu.
„A građani ga, prema istraživanju, razumiju kao prebrz proces. To je zbog toga što je količina promjena koje donosi proces pristupanja bilo koje države EU toliki da je proces toliko kompleksan da ga nije lako iskomunicirati“, rekao je Pejović.
Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Mitja Drobnič, ukazao je da je važan način na koji komuniciraju o pristupanju Crne Gore EU, objašnjavajući da priča o proširenju treba da se ispriča onako kako zaslužuije.
„Većina nalaza pokazuje pozitivan stav prema EU i procesu pridruživanja, sa stabilnih 74 odsto podrške za članstvo u EU onih koji bi izašli na referendum i preko 54 odsto građana Crne Gore sa generalno pozitivnim mišljenjem o EU“, naveo je Drobnič.
Nedovoljan broj ljudi zna da Crna Gora koristi EU fondove
On je kazao da dolazak na konačno odredište nije jedino što će donijeti konkretne rezultate.
„Još važnije je putovanje, odnosno proces u kojem se nalazimo u ovom trenutku – to je ono što donosi duboke promjene u korist građana“, poručio je Drobnič.
On je ocijenio da nedovoljan broj ljudi zna da Crna Gora koristi EU fondove – grantove, a ne kredite.
Drobnič je dodao da još manje ljudi zna da je EU najveći međunarodni donator u Crnoj Gori sa preko 235 miliona eura obezbijeđenih od 2007. do 2014. godine i preko 270 miliona eura izdvojenih do 2020. godine.
„Ovi podaci pokazuju da moramo da učinimo više, da moramo da dopremo do različitih ljudi u različitim djelovima Crne Gore, kako bismo bili sigurni da bolje saopštavamo informacije o rezultatima procesa pristupanja EU, pokazali građanima sve uspješne priče, kako EU fondovi doprinose boljem kvalitetu života u različitim područjima“, poručio je Drobnič.
Britanski ambasasdor u Crnoj Gori, Ian Viting kazao je da ga raduju rezultati istraživanje. On je naveo da promjene koje se događaju u EU i izazovi sa kojima se evropski blok suočava ne mijenja pozitivno mišljenje koje postoji u Crnoj Gori.
„Sve ovo možemo i jednostavnije da kažemo – građani Crne Gore vjeruje u promjene koje podrazmijeva put ka EU“, poručio je Viting.
Prema njegovim riječima, pametna društva se prepoznaju po tome što koriste najbolje iskustva i primjenjuju ih..
„Kada građani odluče da se mijenjaju i pametna društva postaju mudra. Ovo istraživanje pokazuje da je Crna Gora na tom putu“, zaključio je Viting.
Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta „Informisanje javnosti o evropskoj integraciji i Ipa podršci u Crnoj Gori“ koji realizuju Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija, Delegacija EU u Crnoj Gori, britanska ambasada Podgorica i Britanski savjet u Crnoj Gori.
(Portal RTCG)
