Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović, predstavio je Nacionalnu konvenciju o evropskoj integraciji Crne Gore, platformu koja je ocijenjena kao najuspješnija, a tiče se saradnje civilnog društva i državnih institucija. Dokument je kreiran od strane Evropskog pokreta u Crnoj Gori, a u saradnji sa Istraživačkim centrom Slovačke asocijacije za spoljnu politiku, Delegacijom EU u Crnoj Gori i Slovak Aid-om, uz učešće Vlade i Skupštine Crne Gore.
“Dosegli smo i zaokružili nivo za koji smo mislili da je izuzetno visok i neophodan za naš dalji proces pristupanja EU, ali ne kroz insistiranje na tome da vlada bude smijenjena, već na konstruktivnim razgovorima sa njom. Kroz savjete ekspertskih timova potrudili smo se da im pošaljemo bitne poruke i zaključke, od kojih su oni najveći dio prihvatili. Dosegli smo, ne samo po našem mišljenju, već i po mišljenju ostalih stejkholdera, u i van Crne Gore, izuzetno visok nivo”, istakao je Radulović.
Državni sekretar za evropske integracije i glavni pregovarač ambasador Aleksandar Andrija Pejović, na konferenciji je govorio o iskustvima Crne Gore u pregovaračkom procesu sa EU.
“Prvo moram da istaknem da je ovo osma godina kako je Crna Gora u procesu proširenja EU, pošto smo našu aplikaciju za članstvo u EU predali 2008. godine. Nakon četiri godine temeljnog skeniranja stanja, usklađivanja i rada na usaglašavanju osnovnih smjernica za otvaranje pojedinih poglavlja, došli smo do toga da danas imamo 22 otvorena poglavlja i dva privremeno zatvorena. Uz to, postigli smo još nešto što možda nije toliko vidljivo, a riječ je o kriterijumima koje smo dosegli u deset poglavlja, dok za još tri radimo na ispunjavanju osnovnih smjernica”, kazao je on.
Pejović se osvrnuo i na pitanje rješavanja velike migrantske krize koja potresa Evropu.
“Kretanje migranata, koje ne predstavlja per se posebnu politiku u okviru EU, sada je u centru pažnje zbog aktuelne migrantske krize. Čak i ovdje možemo čuti različite stavove o rješenju problema na koje se trenutno nailazi. Konkretno, juče smo u Beču čuli od zvaničnika Austrije da oni imaju drugačiji stav o tom pitanju u odnosu na njihove kolege iz EU. Problem je u tome što ne postoji procjena da li ima dovoljno kapaciteta i sredstava kako bi se kriza riješila u zemljama koje teže članstvu u EU. Bojim se da će biti prekasno kada se ti stavovi usaglase, jer su to problemi na koje sada ne nailaze zemlje članice EU”, poručio je Pejović.
