EU web forum

EBRD: Ekonomija Crne Gore brzo raste

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) vidi da Crna Gora jača, jer se ekonomski rast ubrzava na 3.0 odsto u 2015. godini, nakon razočaravajućih rezultata u 2014.
 EBRD: Ekonomija Crne Gore brzo raste
Portal AnalitikaIzvor

Očekuje se da snažan ekonomski učinak, povezan sa velikim projektom autoputa koji finansiraju Kinezi, nadmaši tokom 2016. godine rastom BDP-a od 4.0 odsto, najvećim u jugoistočnoj Evropi.

Sektor turizma je imao dobar učinak u 2015. godini, kompenzujući pad u broju ruskih turista velikim brojem posjetilaca iz regiona.

Međutim, glavni problem Crne Gore leži na fiskalnoj strani koji potiče od porasta nivoa javnog duga.

Generalno, izgledi za ekonomije u zemljama u kojima EBRD investira, ostaju podijeljeni, sa zemljama dalje prema istoku koje su opterećene ruskom recesijom i oslabljenim cijenama nafte i drugih roba.

Regioni koji su dalje prema zapadu imaju koristi od oporavka eurozone i uticaja prilagodljive monetarne politike Evropske centralne banke.

Prema najnovijem Izvještaju EBRD-a  za regionalne ekonomske perspektive, u regionu u cjelini se očekuje da će se rast usporiti na samo 0.2 odsto ove godine, u odnosu na 1.8 odsto u 2014. godini. Umjeren rast od 1.6 odsto očekuje se u 2016. godini. Ove prognoze su nepromijenjene od maja, ali one maskiraju regionalne razlike..

Sada se očekuje da se ukrajinska ekonomija, na primjer, smanji za 11.5 odsto u ovoj godini, što je pogoršanje od četiri procentna poena od onoga sto su bile majske projekcije.

Hans Peter Lankes, vršilac dužnosti glavnog ekonomiste u EBRD-u, je rekao: "Možda ćemo sada u 2016. godini imati preokret nakon pet uzastopnih godina usporavanja. Ali loše je što postoje i značajni rizici."

U izvještaju se kao rizik navodi i oštriji od očekivanog usporavanja u Kini, većeg od očekivanog povećanja kamatnih stopa u SAD-u, političke nestabilnosti i geopolitičke tenzije i neravnomjerna implementacija programa za spašavanje Grčke ekonomije.  

U izveštaju se navodi da kriza izbjeglica koja je oštro intenzivirana u 2015. godini utiče na ekonomiju u velikom broju zemalja.

Među zemljama koje su u tom smislu u "prvim redovima", procenjuje se da će Turska biti domaćin nekoliko miliona izbjeglica, dok u Jordanu oni čine gotovo petinu stanovništva.

Ovaj masivni priliv je nategnuo javne usluge, vladine finansije i tržišta rada.

Tranzitne zemlje u jugoistočnoj Evropi koje su pružale medicinsku i socijalnu pomoć, hranu, vodu i smještaj za izbeglice, se suočavaju sa logističkim i fiskalnim izazovima.  

Posmatrano po regionima, EBRD Izveštaj vidi relativno jaku perspektivu u centralnoj Evropi i baltičkim zemljama, uz pomoć kvantitativnog popuštanja u eurozoni (QE) i nižih cijena robe, čime se obezbjeđuje prostor za lakše monetarne uslove u regionu.

“Očekivana prosječna stopa rasta od oko 3 odsto u 2015. i 2016. omogućava kontinuirano  iako sporo, približavanje po nivoima dohotka onim razvijenim ekonomijama", navodi se u izvještaju.

Ekonomije u Jugoistočnoj Evropi takođe imaju koristi od QE u Evropi, slabijeg eura i niže cijene nafte. Očekuje se generalno da se rast nastavi u 2015. godini i da se održava u 2016. Međutim, kada je u pitanju grčka ekonomija, očekuje se da se smanji i ove i sljedeće godine.  

Ekonomska situacija u istočnoj Evropi i na Kavkazu se u 2015.godini pogoršala, pod uticajem prelivanja recesija u Rusiji i dublje recesije u Ukrajini i Bjelorusiji.

Međutim, očekuje se da će Ukrajina ponovo pokazati rast 2016. godine. Privreda možda dotakne dno polovinom godine i onda bude na putu postepenog oporavka. Program MMF-a u Ukrajini i dalje ide planiranim tokom.

Očekuje se da rast u Turskoj ostane uglavnom nepromijenjen na 3 odsto u 2015. i 2.8 odsto u 2016., znatno ispod dugoročnog potencijala zemlje. Slaba domaća potražnja može biti djelimično nadoknađena poboljšanjem izvoza, jer oporavak u eurozoni podržava izvoz, dok slabija domaća tražnja i niže cijene roba, smanjuju uvoz.

U izvještaju se naglašava da je Turska posebno ranjiva na opasnost od uticaja odliva kapitala na tržišta u razvoju u svjetlu očekivanog povećanja američkih kamatnih stopa.

U Rusiji se očekuje da će se proizvodnja smanjiti za 4.2 odsto u 2015. i 1.2 odsto u 2016., kako potrošnja i realni dohoci budu padali zbog znatno niže cijene nafte, koje ujedinjuje strukturne probleme i efekte ekonomskih sankcija.  

Očekuje se da će se recesija smanjiti u 2016. Kako se ekonomija bude prilagođavala nižim cijenama nafte a povećana potrošnja vlade daje dodatni stimulans.  

U centralnoj Aziji se očekuje da će rast značajno usporiti u 2015-16. u poređenju sa 2014. zbog nižih cijena roba i jakih ekonomskih veza regiona sa Rusijom.

U regionu južnog i istočnog Mediterana, prognoze su revidirane za Egipat zbog jakih investicija. U Tunisu su izgledi rasta oslabljeni zbog pogoršanja domaćih uslova dok se regionalni problemi bezbjednosti odnose na Jordan. Očekuje se da snažan poljoprivredni učinak  podigne rast u Maroku na 4.9 odsto u 2015. Uočeno je usporavanje rasta 3.8 odsto u 2016. godini.

Portal Analitika