Između ostalog, poboljšavaju se uslovi za gajenje domaćih životinja, objekti za proizvodnju i preradu mesa, uvode novi standardi dobrobiti životinja, kontroliše se upotreba pesticida u skladu sa standardima EU i postepeno unaprjeđuju laboratorije. Nije moguće postići sve odjednom, zato je važno da stalno napredujemo, korak po korak i da biramo prioritete. To znači da moramo znati šta je važnije od čega. A od zdravlja građana nema ništa važnije, kazao je Ivanović.
Cilj politike bezbjednosti hrane je zaštita zdravlja ljudi, ali i interesa potrošača, zaštita zdravlja i dobrobiti životinja, i zdravstvena zaštita bilja, uz istovremeno sprječavanje unošenja i širenja zaraznih bolesti, kao i biljnih štetočina u Crnu Goru i EU.
-Čuveni slogan EU “od njive do trpeze" opisuje način na koji EU pristupa politikama bezbjednosti hrane i obezbjeđivanja visokog nivoa javnog zdravlja, zdravlja i dobrobiti životinja, i zdravlja biljaka. Mjere koje se koriste odnose se na lanac proizvodnje. Visok nivo zaštite života i zdravlja ljudi je sigurno jedan od glavnih ciljeva politika EU. Istovremeno, neophodno je obezbijediti efikasno funkcionisanje tržišta EU, što je moguće samo ako se standardi koji se odnose na bezbjednost hrane i proizvodnju dosljedno primjenjuju na teritoriji svih država članica EU, istakao je Ivanović.
Politika bezbjednosti hrane dobila je posebni zamah nakon više kriza hrane '90 godina prošlog vijeka. Tada su se pojavile bolesti kravljeg ludila, dioksina u hrani, itd. U Španiji je 1981. godine od trovanja maslinovim uljem umrlo 300 ljudi, a preko 20.000 oboljelo. Ulje je bilo uvezeno, na njega nije bio plaćen porez i prodavano je kao domaće. U Italiji će zbog bakterije Xylella fastidiosa koja je zarazila 8.000 ha zasada u Salentu i Pulji biti uništiti oko 600.000 stabala maslina. I danas ima mnogo problema.
-Ni Crna Gora nije imuna. Treba li da podsjećam na probleme aflatoksina, Q-groznice, azijske strižibube, kalsične kuge svinja, slinavke i šapa, bolesti plavog jezika, sušenja palmi, muve masline, voćne muve. Usklađivanjem zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU i dostizanjem evropskih standarda svi proizvodi na tržištu moraće zadovoljiti jednake zahtjeve. Time će se podići opšti nivo bezbjednosti hrane, kao i povjerenja građana u proizvode koje kupuju. U dijelu trgovine biljem, životinjama i hranom doći će do povećanja konkurentnosti domaćih proizvođača i uzgajivača. Istovremeno potrebno je podići opšti nivo kulture prehrane u Crnoj Gori. A to je zajednički posao svih nas, kazao je Ivanović.
Cilj Projekta “Razvoj bezbjednosti hrane i fitosanitarne službe u Crnoj Gori” je dalje jačanje bezbjednosti hrane, veterinarskih i fitosanitarnih standarda.
-Time dajemo naš doprinos očuvanju zdravlja ljudi, životinja i bilja u Crnoj Gori. Ukupna vrijednost projekta je 1,7 miliona eura, od čega je 1,5 miliona eura iz IPA sredstava EU, dok kontribucija Crne Gore iznosi 200.000 eura. Korisnici projekta su Veterinarska Uprava, Fitosanitarna Uprava, Ministarstvo zdravlja, Uprava za inspekcijske poslova i laboratorije, dodao je on.
Projekat se sastoji od dvije kompomente: Bezbjednost hrane, u okviru koje je planirana: harmonizacija nacionalnog zakondavstva s EU standardima, jačanje institucionalnih, administrativnih i inspekcijskih kapaciteta, razvoj sistema za odobravanje i jačanje objekata za hranu, kao i Fitosanitarna komponenta: harmonizacija zakonodavstva o zdravlju bilja, laboratorijske metode i operativne procedure u oblasti zaštite bilja i obuka osoblja, obuka inspektora, sistem za zaštitu biljnih sorti i razvoj sistema biljnih pasoša.
-Često se kao pitanje postavlja proizvodnja tradicionalnih domaćih proizvoda. Nema mjesta strahu da će doći kraj ovoj proizvodnji. Ali, sir, kajmak, pršutu i druge proizvode potrebno je proizvoditi uz ispunjenje zahtjevnijih higijenskih standarda. Time će se povećati bezbjednost ovih proizvoda. Takođe, potrebno je razlikovati tržišta kojima će ti proizvodi biti namijenjeni. Ako se radi o proizvodnji za lične potrebe ili o proizvodnji za domaće tržište, a ne za izvoz na tržište EU, uglavnom nije predviđena zabrana, jer tu pravna tekovina EU prepušta način regulisanja tržišta nacionalnom zakonodavstvu, kazao je ministar na predstavljanju projekta.
To međutim ne znači da će brojni neregistrovani prodavci na lokalnim pijacama opstati. Prema njegovim riječima, moraće da se prilagode propisima i uskladiti svoje poslovanje sa propisima o registraciji, izdavanju računa, higijeni proizvodnje i prodaje, deklarisanju proizvoda, kontroli itd.
-Da zaključim, proces pristupanja EU u oblasti poljoprivrede nije nimalo jednostavan. Nasuprot, u pitanju je težak i izrazito zahtjevan proces. Potrebna je odlučnost, stručni kadar i vrijeme. Kroz ovaj proces razvija se sistem standarda i mijenja način razmišljanja. A način na koji se razmišlja o hrani već se promijenio u Crnoj Gori. Usuđujem se reći da je u pitanju tek početak promjene, kazao je Ivanović.
