On je na okruglom stolu koje je organizovala Delegacija EU u Crnoj Gori i Agencija za zaštitu životne sredine u susret otvaranju poglavlja 27, kazao da na području zaštite životne sredine nema brzih rješenja i da je dobro da se što više razgovara o problemima, ali da se i počnu sprovoditi rješenja.
"Znam da će rješenja za Pljevlja biti stranački proizvod evropskih integracija. Evropske integracije ne rješavaju sve, ali neki od tih problema o kojima smo danas razgovarali biće riješeni kada Crna Gora uđe u EU, ne samo zbog ulaska nego zbog toga što će Crna Gora ispuniti kriterijume, a ti kriterijumi će to tražiti. Prema tome, ako građani žele da ubrzaju ta rješenja, onda treba tražiti od politike da učini sve da Crna Gora što prije uđe u EU. Taj proces nije jednostavan, on košta", poručio je Drobnič.
On je naglasio da država kandidat mora da u periodu pretpristupanja investira oko jedan odsto bruto društvenog proizvoda da bi finansirala evropske integracije.
"To je puno novca, a od toga IPA sredstva predstavljaju 10 odsto. Svaka država koja želi da uđe u EU mora da nađe sredstva koja će investirati i sa kojima će se finansirati integracije, odnosno postizanje kriterijuma. To je ipak na kraju dobar posao. Nijedan investitor neće donijeti sredstva pod ovakvim uslovima kao što su to sredstva EU. Integracije će donijeti mnoga rješenja koja bi trebalo da budu dugoročna. U procesu pripremanja na punopravno članstvo i treba sprovoditi takva rješenja koja će biti optimalna", rekao je Drobnič.
On je kazao da zaštita životne sredine puno košta, "ali da nezaštita košta još više".
"Zaštitu sredine u okviru EU treba gledati u okviru troškova i benefita koje će Crna Gora dobiti kao članica i za sada se svakoj državi to isplatilo. Ubijeđen sam da će Crna Gora biti sposobbna da iskoristi prednosti koje će umnogome prevazići troškove, odnosno investicije koje su potrebne", rekao je Drobnič.
Šef Delegacije EU je istakao da izgradnja drugog blokaTE Pljevlja nije protiv zakonodovstva EU.
"Treba vidjeti šta će to značiti za enenergetski bilans, odnosno za bilans emisije štetnih gasova. Normalno da će drugi i prvi blok nakon ulaska Crne Gore u EU morati da ispunjavaju kriterijume“, istakao je Drobnič.
Ukazao je i na činjenicu da su efekti nekih projekata u koje je EU uložila u Crnoj Gori, nestali iako su u jednom momentu bili vidljivi.
"To treba izbjegavati. Trudimo se da kada uložimo u neki projekat da to što projekat donese bude trajno. Kao čovjek koji je došao iz države koja je ušla u EU, kazaću vam da treba uzeti eksperte iz EU ali ih treba i što prije poslati kući, zbog toga što ćete sami usvojiti to znanje, ne samo zbog pripremanja za ulazak u EU, nego i jer će vam to biti itekako potrebno za život", rekao je Drobnič, koji je istakao dobru saranju sa državnim institucijama.
Lidija Šćepanović, pomoćnica direktora Agencije za zaštitu životne sredine, kazala je da je poglavlje 27 jedno od najzahtjevnijih u pristupnim pregovorima, a Daliborka Pejović je ukazala na nedostatak kadrovskih kapaciteta, na opterećujuće procedure u sferi javnih nabavki, kao i nedostatak finansijskih sredstava.
"Tako probleme Pljevalja, Solane i druge slične probleme moramo rješavati iz budžetskih rezervi i za taj problem nismo stvorili mehanizme u proteklom periodu, iako smo u zakonu upisali da ćemo formirati vrlo važan institut - Eko fond, kao način da brzo dođemo do sredstava i da efikasno rješavamo probleme“, kazala Pejović.
Francuska ambasadorka u Crnoj Gori, Veronik Brumo, je kazala da je uloga svakog građanina da štiti životnu sredinu, a da su škole veoma važne za jačanje svijesti o tome.
