Propisi iz 9. poglavlja Finansijske usluge usmjereni su na obezbjeđivanje ujednačenog i koherentnog
odnosa između politika koje uređuju funkcionisanje finansijskih tržišita različitih podoblasti ovog
poglavlja, i to:
1. Bankarstvo i finansijski konglomerati
2. Osiguranje i penzijsko osiguranje pod pokroviteljstvom poslodavca
3. Tržišta hartija od vrijednosti i investicione usluge
4. Infrastruktura finansijskih tržišta.
Stoga će i puno usklađivanje s propisima EU u oblasti finansijskih usluga kao i dosljedno sprovođenje
crnogorskih propisa u oblasti bankarstva, osiguranja, infrastrukture finansijskog tržišta kao i tržišta
hartija od vrijednosti i investicionih usluga obezbijediti viši stepen stabilnosti finansijskog sistema u
Crnoj Gori.
Stabilnost finansijskih tržišta je, naročito nakon finansijske krize iz 2008. godine, postala prioritet
Evropske unije, a za njeno očuvanje preduzimaju se aktivnosti na dva nivoa: unapređivanje propisa koji
uređuju finansijski sektor EU i jačanje nadzora finansijskog sektora.
Najveći izazov za Crnu Goru za napredovanje u ovom poglavlju leži upravo u činjenici da se zakonodavstvo
EU koje uređuje funkcionisanje finansijskih tržišta velikom brzinom usavršava i mijenja, a institucije
zadužene za regulaciju i nadzor finansijskog tržišta svakodnevno unapređuju svoje ekspertske,
tehničke i informatičke kapacitete kako bi bile korak naprijed u odnosu na pružaoce finansijskih usluga
čiji rad kontrolišu.
Kako bi obezbijedila efikasniji nadzor finansijskih tržišta, Evropska komisija je 2009. inicirala promjene
u postojećoj nadzornoj arhitekturi, uspostavljajući Evropski sistem finansijskih supervizora koji
obuhvata tri nadzorna tijela: Evropski nadzorni organ za bankarstvo, Evropski nadzorni organ za nadzor tržišta hartija od vrijednosti i Evropski nadzorni organ za osiguranje i penzijsko osiguranje pod pokroviteljstvom poslodavca.
Ekvivalenti pomenutim institucijama u Crnoj Gori su: Centralna banka Crne Gore – zadužena za uređenje i nadzor pružanja usluga u oblasti bankarstva; Komisija za hartije od vrijednosti – zadužena za uređenje i nadzor tržišta hartija od vrijednosti i infrastrukture finansijskih tržišta; Agencija za nadzor osiguranja – zadužena za uređenje i nadzor pružanja usluga u oblasti osiguranja.
Septembra 2010. osnovan je Savjet za finansijsku stabilnost kao konsultativno tijelo za finansijsku stabilnost i poboljšanje okvira za saradnju izmeđupomenute tri regulatorne institucije. Postojeći institucionalni okvir u Crnoj Gori je Evropska komisija ocijenila zadovoljavajućim, ali je svakako potrebno njegovo dalje unapređenje u skladu s posljednjim kretanjima u evropskim politikama finansijskih usluga na
jedinstvenom tržištu EU. Potrebno je u kontinuitetu jačati tehničku ekspertizu ovih institucija, supervizorski i IT sistem u cilju obezbjeđivanja pouzdanog prudencijalnog nadzora, između ostalog blisku
saradnju s relevantnim regulatornim tijelima iz EU i Regiona.
Po pristupanju EU, pomenute crnogorske regullatorne i supervizorske institucije će učestvovati u pripremi propisa koji uređuju jedinstveno finansijsko tržište EU. Na taj način ćemo biti aktivni učesnik evropskog institucionalnog mehanizma i doprinositi očuvanju finansijske stabilnosti EU.
U oblasti bankarstva, fokus je na zadovoljavanju zahtjeva koji se odnose na osnovni kapital koje banke moraju izdvajati kako bi bile u mogućnosti da odgovore na potencijalne finansijske i operativne rizike.
Pored strožijih prudencionih zahtjeva za banke, pažnja se posvećuje i unaprijeđenoj šemi zaštite depozita i pravilima za upravljanje bankama u stečaju. Crna Gora će donijeti niz zakona usmjerenih na snaženje regulatornog i nadzornog okvira poslovanja banaka, i to: Zakon o bankama, Zakon o dodatnom nadzoru
finansijskih konglomerata, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju i likvidaciji banaka i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti depozita.
Trenutno u Crnoj Gori posluje 12 banaka i 5 mikrokreditnih finansijskih institucija, a za sada nije ispoljeno interesovanje za osnivanje kreditnih unija, niti za obavljanje kreditno-garantnih poslova.
Iako crnogorsko bankarstvo zbog malog tržišta za sada ne poznaje finansijske konglomerate, potrebno je svakako donijeti mjere za njihov nadzor jer tu obavezu nameću propisi EU. U Crnoj Gori je šema garantovanih depozita spovedena na način da visina garantovanog depozita iznosi 50.000 €. po jednom deponetu u jednoj banci, dok je u Evropskoj uniji taj iznos 100.000 €, ka kojem će se postepeno ići do pristupanja EU.
Nakon finansijske krize u EU posebno se ukazala potreba za razbijanjem negativnih efekata uvezanosti banaka i vlada država članicam koje su državnim novcem finansirale njihovo spašavanje.
Kao rezultat tih napora, 2013. godine su uspostavljeni osnovi Bankovne unije koja podrazumijeva jedinstveni nadzorni mehanizam za sve banke koji sprovodi Evropska centralna banka. Pored jedinstvenog
nadzornog mehanizma, novom direktivom o spašavanju i sanaciji banaka dogovoreno je i uspostavljanje nove institucije koja bi imala nadležnosti rane intervencije u slučaju krize banaka, kao obavezu plaćanja doprinosa banaka posebnom fondu – Evropskom fondu za sanaciju banaka.
Bankovna unija se primjenjuje na države članice eurozone, dok ostale države članice EU mogu pristupiti,
ukoliko žele.
U oblasti osiguranja i penzijskog osiguranja pod pokroviteljstvom poslodavca, pred Crnom Gorom su izazovi transponovanja i primjene direktiva Solventnost II i tzv. IORP direktive o penzijskom osiguranju pod pokroviteljstvom poslodavca.
Direktiva Solventnost II propisuje uslove za poslovanje i licenciranje društava za osiguranje na jedinstvenom tržištu osiguranja EU, ali mnoge države članice nijesu još započele njenu adekvatnu primjenu, što Crnu Goru ostavlja bez mnogo primjera dobre uporedne prakse.
Evropsko zakonodavstvo predviđa postojanje široke palete različitih vrsta osiguranja i obezbjeđuje da odštetni zahtjevi budu dosta visoki i da se efikasno naplaćuju od osiguravajućih društava.
Transponovanje ove direktive Crna Gora će ostvariti u dvije faze: 1. usaglašavanjem s nedostajućim odredbama iz oblasti Solventnost I i donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju u IV kvartalu 2015. s primjenom dijela odredaba od dana pristupanja EU i 2. postupnim prelaskom na Solventnost II donošenjem potpuno novog Zakona o osiguranju u IV kvartalu 2018.
IORP direktiva se odnosi na aktivnosti i nadzor institucija za penzijsko osiguranje pod pokroviteljstvom poslodavca i daje detaljne smjernice o regulaciji penzionih programa pod pokroviteljstvom poslodavca, a ima za cilj da garantuje slobodu pružanja usluga penzijskog osiguranja čiji je pokrovitelj poslodavac širom
Evrope i slobodno kretanje kapitala u ovom sektoru.
Penzioni programi pod pokroviteljstvom poslodavca su rasprostranjeni u većini zemalja članica Evropske unije i formiraju II stub penzionog modela ovih zemalja. Princip obezbjeđivanja ove vrste penzijskog osiguranja podrazumijeva da država nametne poslodavcu obavezu uplaćivanja sredstava u tzv. fond za zapošljene i to od bruto plate zapošljenog, čime se elimiše problem neplaćanja doprinosa.
Predviđeno je da primjenu ove direktive Crna Gora obezbijedi izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom penzijskom osiguranju do kraja 2018. godine.
U oblastima tržišta hartija od vrijednosti i investicionih usluga, kao i infrastrukture finansijskih tržišta, Crna Gora će do kraja 2015. godine donijeti novi Zakon o tržištu kapitala kojim će biti transponovani svi najznačajniji elementi pravne tekovine EU iz pomenutih oblasti.
Oni uključuju: zahtjeve pravne tekovine o konačnosti poravnanja u platnim sistemima i sistemima poravnanja hartija od vrijednosti, zahtjeve o drugim ugovornim stranama (CCP) i trgovinskim repozitorijumima ( iako nema takve infrastrukture u Crnoj Gori, obaveza kliringa ugovora o OTC- derivatima i obaveze izvještavanja relevantne su za finansijske institucije kao što su kreditne institucije, investicioni fondovi i društva za osiguranje).
Takođe, uključuju direktivu o tržištima finansijskih instrumenata, direktivu o prospektu, direktivu o zloupotrebi tržišta i direktivu o sistemima naknada štete za investitore.
Kad su u pitanju posljednje tendencije u oblasti tržišta kapitala u EU, Evropska komisija je početkom 2015. lansirala projekat unije tržišta kapitala s namjerom da stvori integrisanija tržišta kapitala u svih 28 država članica EU posredstvom smanjenja fragmentisanosti finansijskih tržišta, diversifikacije izvora finansiranja, snaženja prekograničnih tokova kapitala i poboljšanja uslova za finansiranje preduzeća, posebno za dostupnost sredstava malim i srednjim preduzećima.
CMU čini okosnicu Junkerovog Investicijskog plana za EU, najavljenog novembra 2014. prilikom konstituisanja nove Evropske komisije i trebalo bi da u budućnosti pomjeri granice jedinstvenog unutrašnjeg tržišta EU.
Uopšteno govoreći, u svim navedenim oblastima akcenat je na prekograničnom pružanju svih vrsta finansijskih usluga i zato Crna Gora ima obavezu da do pristupanja EU obezbijedi njihovo nesmetano
funkcionisanje na svojoj teritoriji kao dijelu jedinstvenog tržišta EU.
Usklađivanje s pravnom tekovinom EU za 9. poglavlje imaće pozitivne efekte za preduzetnike, ulagače i generalno sve učesnike na finansijskom tržištu. Ponuda novih vrsta usluga povećaće konkurenciju i inovativnost, posebno kada je riječ o ponudi osiguravajućih društava i banaka.
Posebna pažnja biće posvećena osiguranju zaštite potrošača i njihovog informisanja o uslugama koje pružaju finansijske institucije, počevši od kredita, osiguranja ili ulaganja na tržištima hartija od vrijednosti i investicionih usluga.
Crna Gora je pregovore u ovom poglavlju otvorila na međuvladinoj konferenciji održanoj 22. juna 2015. u Luksemburgu i do kraja pregovora će, kroz ispunjavanje obaveza zacrtanih u svojoj pregovaračkoj poziciji, biti spremna da na adekvatan način sprovodi pravnu tekovinu 9. poglavlja u svim njegovim podoblastima.
Zorka Kordić, sekretarka radne grupe
Tekst je objavljen u magazinu Diplomarius koji izdaje Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore
