On je u izjavi dostavljenoj medijima istakao da se Evropa suočava sa najvećim prilivom izbjeglica u posljednjim decenijama.
"Do sada je u ovoj godini preko 300.000 ljudi rizikovalo svoje živote da pređe preko Sredozemnog mora. Više od 2.600 nije preživjelo opasno putovanje, uključujući i trogodišnjeg Ajlana, čija je fotografija uskomešala srca širom svijeta. Po dolasku na evropsku obalu i granice, izbjeglice nastavljaju svoje putovanje – suočavajući se sa haosom i trpeći uvrede, eksploataciju i opasnosti kako na granicama tako i tokom puta. Nesebična velikodušnost građana i organizacija civilnog sektora koji su istupili da pozdrave i pomognu novopridošle je zaista inspirativna, a brojne zemlje su pokazale da imaju uzorno političko i moralno rukovodstvo. Ali sve u svemu, Evropa nije uspjela da pronađe efikasan zajednički odgovor, a ljudi usljed toga pate", konstatovao je on.
Za rješavanje ove neodržive situacije, Gutereš je podvukao da svi moramo imati na umu nekoliko osnovnih stvari.
"Ovo je prvenstveno izbjeglička kriza, a ne samo migracijski fenomen. Velika većina onih koji pristižu u Grčku dolazi iz zona sukoba poput Sirije, Iraka ili Afganistana i jednostavno spašavaju svoje živote. Svi ljudi u pokretu u ovim tragičnim okolnostima zaslužuju da njihova ljudska prava i dostojanstvo budu u potpunosti ispoštovani, nezavisno od njihovog pravnog statusa. Ali pritom ne možemo zaboraviti posebnu odgovornost koju sve države imaju prema izbjeglicama, u skladu s međunarodnim pravom. Evropa ne može reagovati na ovu krizu primjenom parcijalnog ili slojevitog pristupa. Nijedna zemlja to ne može učiniti sama i nijedna zemlja ne može odbiti da obavi svoj dio posla. Nije ni čudo što sve zablokira pod povećanim pritiskom u situaciji kada sistem nije uravnotežen i funkcionalan. Ovo je odlučujući trenutak za Evropsku uniju, i ona sada nema drugog izbora nego da mobiliše sve svoje snage oko ove krize. Jedini način da se riješi ovaj problem je da Unija i sve njene države članice primjenjuju zajedničku strategiju, zasnovanu na odgovornosti, solidarnosti i povjerenju", kazao je on.
Kako dodaje, konkretno to znači preduzimanje hitnih i odvažnih mjera na stabilizaciji stanja, a potom pronalaženje načina da se istinski podijeli odgovornost na srednjoročnom i dugoročnom planu.
"EU mora biti spremna da - uz pristanak i podršku vlada, uglavnom Grčke i Mađarske, ali i Italije - uspostavi neposredne i adekvatne kapacitete za hitni prihvat, pomoć i registraciju. U tu svrhu, Evropska komisija treba da mobiliše evropske agencije i mehanizme za azil, migracije i zaštitu civila, uključujući i sredstva zemalja članica te uz podršku UNHCR-a, IOM-a i civilnog sektora. Sa naše strane, UNHCR je u potpunosti odlučan da pojača svoje napore. Bitno je da izbjegličke porodice koje se iskrcaju u Evropi, nakon što su izgubile sve, budu dobrodošle u sigurnom i brižnom okruženju", naveo je Gutereš, napominjući da ljudi za koje se tokom ove inicijalne selekcije utvrdi da imaju valjan zahtjev za zaštitom moraju biti obuhvaćeni programom masovnog preseljenja, uz obavezno učešće svih zemalja članica EU.
"Preliminarna procjena će ukazati na potencijalnu potrebu za povećanim mogućnostima preseljenja na čak 200.000 mjesta, što je izvodljivo samo ako ide u paketu sa adekvatnim prihvatnim kapacitetima, naročito u Grčkoj. Solidarnost ne može biti odgovornost samo nekoliko zemalja članica EU. Onima za koje se utvrdi da im nije potrebna međunarodna zaštita i koji ne mogu biti obuhvaćeni mogućnostima legalne migracije, treba pomoći da se brzo vrate u svoju domovinu, uz puno poštovanje njihovih ljudskih prava. Jedini koji imaju koristi od nedostatka zajedničkog evropskog odgovora jesu krijumčari i trgovci koji ostvaruju profit od ljudi koji očajnički pokušavaju da dođu do bezbjednih zona. Neophodna je efikasnija međunarodna saradnja kako bi se stalo na put krijumčarima, uključujući i one koje djeluju unutar EU, ali na način koji će omogućiti da žrtve budu zaštićene. Međutim, nijedna od ovih aktivnosti neće biti efikasna ako se ljudima ne omogući da legalno dođu u Evropu i pronađu sigurnost po dolasku. Hiljade izbjegličkih roditelja rizikuje živote svoje djece u nesigurnim krijumčarskim plovilima, prvenstveno zato što nemaju drugog izbora. Evropske zemlje - kao i vlade u drugim regionima - moraju da izvrše neke temeljne promjene, kako bi se omogućile veće kvote za preseljenje i humanitarni prihvat, proširili vizni programi i sponzorstvo, stipendiranje i drugi načini legalnog ulaska u Evropu. Ono što je najvažnije, spajanje porodice mora postati realna, dostupna opcija za mnogo više ljudi nego što je to sada slučaj. Ako se ovi mehanizmi razviju i učine efikasnijim, možemo smanjiti broj onih koji su primorani da rizikuju svoje živote na moru zbog nedostatka alternativnih opcija", naglasio je on
Gutereš ističe da se Evropa suočava sa trenutkom istine i da je ovo vrijeme da se potvrde vrijednosti na kojima je izgrađena.
"Osim hitnog odgovora na krizu, jasno je da će ova situacija zahtijevati da se ozbiljno razmisli o budućnosti. Ovaj masovni priliv ljudi neće stati sve dok ne budu riješeni problemi koji su uzrokovali njihove nevolje. Mnogo više se mora učiniti da se spriječe sukobi i zaustave ratovi zbog kojih je toliko mnogo ljudi prisiljeno da napusti svoje domove. Zemlje koje se graniče sa ratnim zonama, a koje pružaju utočište za svakih 9 od 10 izbjeglica širom svijeta, moraju dobiti snažniju podršku, uz neophodna sredstva. Istovremeno, bitno je i preusmjeriti politiku za razvoj saradnje, kako bi se ljudima omogućila budućnost u njihovim vlastitim zemljama", zaključio je Gutereš.
