Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petar Ivanović, kazao je da bi kroz rejonizaciju trebalo da se utvrdi kojim evropskim vinogradarskim zonama uzgoja pripada crnogorsko područje i, u skladu sa globalnim klimatskim promjenama, ustanovi mogućnosti daljeg proširenja areala uzgoja vinove loze.
„Rejonizacija vinogradarskog područja je preduslov za označavanje porijekla vina i registraciju oznake porijekla i geografske oznake, u skladu sa regulativom EU“, rekao je Ivanović na prezentaciji projekta.
On je dodao da bi projeket trebalo da obezbijedi podatke za povezivanje osobina vina sa karakteristikama vinogradarskog regiona, kao i da je rejonizacija bitna karika u procesu usklađivanja nacionalnih propisa sa evropskim standardima.
Projekat vrijedan 300 hiljada eura finansira se iz sredstava IPA fondova, a izrada elaborata povjerena je Centru za istraživanja, testiranja i obuke u poljoprivredi iz Barija.
Ivanović je saopštio da su u Ministarstvu dvije godine nastojali da pokrenu projekat Tehničke podrške rejonizaciji vinogradarskog područja Crne Gore, ali da u tome nijesu uspjeli zbog birokratskih procedura.
On je kazao da će Crna Gora, zbog birokratskih igrica, tek sredinom 2018. godine imati mogućnost da stigne komšije iz regiona kada su u pitanju oznake porijekla vina i tako napravi dobit.
„Moramo još upornije raditi, ako želimo boljitak državi“, poručio je Ivanović i dodao da Crna Gora ima autohtone sorte vina, ali je pred njom dug put njihovog međunarodnog priznanja.
On je podsjetio da je u prethodne dvije i po godine u sektor vinogradarstva investirano 2,2 miliona eura, osnovano 70 hektara novih vinograda, zasađeno 650 hiljada čokota vinove loze.
Vođa projekata i predstavnik Centra za istraživanja, testiranja i obuke u poljoprivredi, Pierfederico La Notte, saopštio je da je rejonizacija pravilan okvir, koji se sastoji iz više elemenata, čija je međusobna interakcija veoma važna.
On je naveo da je prikupljanje podataka jedan od najvažnijih koraka u procesu rejonizacije. Nakon toga slijedi njihova obrada i analiza, a zatim pravljenje tematskih mapa i usvajanje propisa i smjernica za proizvođače vina kako bi mogli da dobiju oznake geografskog porijekla.
La Notte je podsjetio da su aktivnosti rejonizacije počele 60-tih godina prošlog vijeka, ali da su se u međuvremenu desile bitne promjene vezano za klimu, tlo, tehnike proizvodnje i samo tržište.
On je kazao da bi rejonizacija trebalo da doprinese podsticanju vinogradarstva na novim nezauzetim područjima, kao i da obezbijedi bolju vidljivost proizvoda.
La Notte smatra da je sinergija između poljoprivrede, vinogradarsva i turizma veoma značajna i da može doprinijeti večoj promociji vina.
