Kartel se u teoriji definiše kao zabranjeni sporazum, dogovor – pisani ili tajni, formalni ili neformalni, čiji je cilj narušavanje konkurencije uz ostvarivanje enormnih profita. Umjesto da se takmiče na tržištu i regularno bore za kupce, preduzetnici se radije dogovaraju o cijenama, rabatima, količini proizvoda i ostalim suštinskim stvarima. Pritom, razmjenjuju informacije ključne za takvo zajedničko djelovanje na tržištu, i ne pokušavaju da osvoje kupce ili područja svojih konkurenta - drugih članova kartela. No, ovo je teorija, a u praksi stvari izgledaju mnogo drugačije.
Kartelni sporazum Telenor-RDC: Najočitiji primjer kartelnog sporazuma u Crnoj Gori je onaj sklopljen prije više od deceniju između Telenora i Radio difuznog centra shodno kome je mobilni operator godinama koristio infrastrukturu državne kompanije bez nadoknade.
„Pokrenut je i okončan postupak protiv Telenora i Radio difuznog centra zbog sumnje o postojanju zabranjenog sporazuma -akata koji za cilj ili posljedicu imaju ili mogu imati sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije. Predmetnim sporazumom je ugovoreno dugoročno pravo Telenora na korišćenje infrastrukture RDC bez naknade, odnosno diskriminaciono u odnosu na druge mobilne operatere, što ima za posljedicu bitno različitu troškovnu i investicionu strukturu učesnika. Agencija je sa ciljem omogućavanja dalje slobodne konkurencije na tržištu mobilnih operatora, a bez bitnijeg uticaja RDC na troškovnu strukturu učesnika na tržištu, nametnula obavezu RDC-u i Telenoru da raskinu odredbe postojećeg Ugovora kojim se mobilnom operatoru obezbijeđuju povoljnji uslovi zakupa na ime ranije plaćenog iznosa, a što je učinjeno nakon izvršene analize EKIP-a, koju je Agencija prihvatila. „Istovremeno, Agencija je u postupku prihvatila predloženo ispunjenje obaveza, donijela Zaključak o obustavi postupka i Rješenje, kojim je naložila privrednim subjektima Telenor i Radio difuzni centar. ispunjene određenih obaveza, shodno članu 45 Zakona. Postupajući u skladu sa prihvaćenim mjerama, RDC i Telenor su dostavili Agenciji potpisan i ovjeren Aneks ugovora kojim se određene odredbe stavljaju van snage, sa punom primjenom od 01.01.2015.godine, te istovremeno obavezuje RDC da i prema Telenoru primjenjuju sve cjenovnike i druge usluge koriščenja opreme i infrastrukture na identičan način kao i za ostale učesnike na ovom relevantnom tržištu. Na predmetni način su obezbijeđeni uslovi za pravilno funkcionisanje i efikasnu konkurenciju tržišta koja zavisi od uslova nabavke usluga od RDC-a, zaključuje se u izvještaju.
Kartel na tržištu pružanja lučkih usluga-koncesione djelatnosti: Agencija je pokrenula i okončala postupak protiv barskih kompanija „Kontejnerski terminal i generalni tereti“ i „Ocean Montenegro , na tržištu pružanja usluga teretnim prekookeanskim brodovima u akvatorijumu Luke Bar, imajući u vidu postojanje osnovane sumnje o zaključenju zabranjenog sporazuma. U postupku analize predmeta i aktivnog monitoringa, utvrđeno je da se postupak vodi zbog postojanja sumnje o antikonkurentnim ciljevima i posljedicama ugovornog odnosa koji ima za cilj sprječavanje razvoja konkurenata, a u pravcu eliminisanja potencijalne konkurencije, te stvaranja barijera za ulazak novih učesnika na predmetno relevantno tržište. U tom smislu, Agencija je ocijenila da postoji osnovana sumnja da su oba učesnika u monopolskom položaju na planu pružanja svojih usluga u okviru relevantnog geografskog područja Luke Bar preduzela obavezu unakrsnog eksluzivnog obavljanja usluga sa obavezom nekonkurisanja, a sa ciljem zatvaranja tržišta.
Postupajući po nalogu iz Rješenja, učesnici u sporazumu su blagovremeno dostavili Aneks ugovora kojim se, zabranjene i ništave odredbe Ugovora o pružanju usluga, stavljaju van snage. Protiv barskih kompanija odgovornih lica u pravnom licu, podnijeti su zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka Područnom organu za prekršaje u Baru.
Kartelni sporazum na tržištu proizvodnje i prometa obuće: Pokrenut je postupak protiv firme “Šafran“ iz Bara i preduzeća „Obuća Minja“ iz Berana, i donijeto je rješenje, kojim je utvrđeno da su pojedine odredbe Sporazuma o upotrebi zaštićenog znaka robne marke „Šafran“ i zaštiti kupca za dalju prodaju, zaključenog između dvije kompanije, imale za cilj ili posljedicu sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije na relevantnom tržištu, te da su iste zabranjene i ništavne. Ugovornim stranama zabranjena je dalja primjena i sprovođenje pomenutih odredbi Sporazuma o upotrebi zaštićenog znaka robne marke „Šafran“ i zaštiti kupca za dalju prodaju.
„Takođe je zabranjeno barskoj kompaniji “Šafran“, da utvrđuje i na tržištu koordinira i nadzire primjenu prodajne cijene svojih kupaca ka krajnjim potrošačima za proizvode Šafrana, te naloženo da najkasnije u roku od sedam dana od dana prijema Rješenja pisanim putem obavijesti sve svoje kupce dostavom kopije dispozitiva Rješenja, kao i da dokaz o izvršenju naloga dostavi Agenciji na uvid.
Postupajući po nalogu iz Rješenja, Šafran je dostavio dokaz o izvršenom nalogu i postupanjima po istom“, piše u izveštaju. Protiv ove dvije kompanije podnijeti su zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka područnim organima za prekršaje u Baru i Beranama
Zabranjeni sporazum na tržištu štampanih medija: Agencija je rješenjem utvrdila zaključenje zabranjenog sporazuma - kartela od strane četiri najveća učesnika na tržištu štampanih dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji Crne Gore (Daily Press- Vijesti, Jumedia Mont- Dan, Media Nea – Dnevne novine i Pobjeda).
U daljim aktivnostima na ovom postupku, Agencija je naložila navedenim privrednim subjektima da cijenu svojih dnevnih štampanih novina utvrde samostalno u roku od trideset (30) dana od dana dostavljanja Rješenja, te da u istom roku dostave Agenciji metodologiju primijenjenu u postupku utvrđivanja cijene, analize i studije, kao i odluku nadležnih organa u privrednom subjektu, u kom pravcu su učesnici zabranjenog sporazuma i postupili.
Pokrenuti novi postupci: U izvještaju koji je vlada usvojila prošlog mjeseca, se navodi da je, pored navedenih, pokrenuta i tri nova ispitna postupka po službenoj dužnosti: zabranjeni sporazum, zaključen između kompanija „Sava osiguranje“ i „Lovćen osiguranje’’, i dvije zloupotrebe dominantnog položaja, postupak pokrenut protiv „Ledo“ i postupak pokrenut protiv budvanskog Vodovoda zbog skupe vode.
Nadalje, Agencija je obustavila dva postupka iz prethodnog perioda, obzirom da nije bilo relevantnih dokaza o zloupotrebi dominantnog položaja, učesnika sa značajnom tržišnom snagom u postupku protiv RDC-a i Jugopetrola.
U izvještaju se potencira da je posebno važno istaći da su po prvi put u Crnoj Gori novčano kažnjeni učesnici na tržištu koji su učinili povredu konkurencije, izricanjem mjera od nadležnih prekršajnih institucija, dok je u okviru svojih nadležnosti, a za nepostupanja učesnika na tržištu naloženih zaključkom, Agencija izricala procesne - periodične novčane kazne. S tim u vezi, Agencija je tokom 2014. godine, izrekla četrnaest kazni po ovom osnovu u rasponu od 500 eura do 68.572 eura.
Evropska komisija je, kako je već objavila Portal Analitika, nastavljajući obračun sa kartelima na evropskom tržištu, kaznila osam proizvođača i dva distributera prehrambene ambalaže ukupnom novčanom kaznom od 115.865.000 eura, zbog učešća u jednom ili više od ukupno pet otkrivenih kartela na ovom tržištu proizvoda.
Praksa EK i nacionalnih tijela za zaštitu konkurencije zemalja članica EU pokazala je da je gotovo nemoguće otkriti ''pravi'' kartelni sporazum bez informacija od samih učesnika u tim sporazumima. Tek nakon što je EK donijela propis koji joj to omogućuje, otpočelo je značajnije otkrivanje kartela u EU. Po uzoru na EK, danas gotovo sve države članice EU u svojim nacionalnim zakonodavstvima imaju propisanu mogućnost oslobađanja od kazne učesnika zabranjenog sporazuma.
Otkrivanje kartelnih sporazuma posebno se cijeni u izvještaju o napretku zemlje na putu ka EU.
Predrag ZEČEVIĆ
