Ona je u intervjuu za Balkan Green Energy News (BGEN) kazala da EBRD u regionu Zapadnog Balkana podržava mnogo projekata, a posebno se fokusira na povezivanje, na primjer na interkonektore za razmjenu struje.
Parshad je, od projekata u regionu koje podržava EBRD, istakla vjetropark Krnovo u Crnoj Gori, za čiju izgradnju priprema zajam od 45 miliona EUR.
To će, kako je podsjetila, biti prvi vjetropak u Crnoj Gori.
Zajmoprimac je preduzeće Krnovo Green Energy, osnovano isključivo u svrhu izgradnje i rada vjetrolektrane. Investitor je kompanija Akuo Energy SAS, sa sjedištem u Parizu, koja se bavi razvojem i upravljanjem obnovljivim izvorima energije. Ugovor o zakupu zemljišta u državnoj svojini i izgradnji vjetroelektrana za lokalitet Krnovo potpisan je u avgustu 2010. godine sa konzorcijumom kojeg čine japanska kompanija Mitsubishi Heavy Industries i Ivicom Consulting iz Beča.
Parshad je kazala da u regionu i šire izazove stvaraju promjene regulative i političkog okvira, uključujući retroaktivne izmjene mehanizma podrške proizvodnji energije iz obnovljivih izvora.
„Do promjene propisa je, makar u nekim zemljama, došlo zbog toga što regulatori nijesu bili sasvim nezavisni i izolovani od političkih pritisaka koliko je trebalo. U zemljama u kojima su se promjene regulative negativno odrazile na razvoj projekata, trebaće vremena da se povjerenje investitora povrati na nivoe od prije nekoliko godina“, rekla je Parshad.
EBRD je, kako je podsjetila, najveći investitor u energiju iz obnovljivih izvora u regionima u kojima posluje, a u mnogim zemljama je bila pionir na tom polju, pa od 2006. zapravo više ulaže u takvu nego u konvencionalnu proizvodnju struje.
„Od 2006. do kraja 2014. godine je u okviru Inicijative za održivu energetiku (Sustainable Energy Initiative – SEI), u održivu energetiku i projekte vezane za klimatske promjene investirano 16,4 milijarde EUR. Finansiranje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora čini otprilike 23 odsto te sume – oko četiri milijarde EUR uključujući struju iz hidroelektrana“, navela je Parshad.
Ona je objasnila da finansiranje energetskih projekata s obnovljivim izvorima može biti direktno, za poslove većeg obima, ili preko kreditnih linija lokalnim finansijskim institucijama, za manje projekte.
Parshad kaže da je u struju iz hidroelektrana u navedenom periodu investirano 3,65 milijardi EUR i da u ovaj segment ulaze rekonstrukcija infrastrukture, u cilju povećavanja efikasnosti, i ulaganja u elektrane na gas, koje omogućavaju dalju ekspanziju projekata obnovljivih izvora u vidu fleksibilne, dodatne proizvodnje.
„Na Zapadnom Balkanu takođe se posebno usredsređujemo na povezivanje u regionu, na primjer na interkonektore koji omogućavaju razmjenu energije, povećavaju energetsku bezbjednost i uvode fleksibilnost koja otvara vrata za dalje projekte u sektoru obnovljivih izvora“, rekla je Parshad.
Njihovo finansiranje je, kako je dodala, dosad zaostajalo za drugim regionima zbog relativno visokih troškova po instaliranom kilovatu, niskih tarifa za struju koje preovlađuju u mnogim zemljama i slabog kapaciteta institucija i regulatornih okvira.
Broj ugovora i obim poslova EBRD-a u sektoru struje i, posebno, obnovljivih izvora energije učetvorostručeni su od 2007, kada je Parshad došla na čelo tima od 30 profesionalaca koji pokriva 35 zemalja. Portfelj premašuje šest milijardi EUR, a godišnje poslovanje je oko milijardu, saopštila je banka.
