Misija OEBS-a u Crnoj Gori u saradnji sa NVO Eko Centar DELFIN realizuje projekat „Održivo upravljanje zelenim otpadom“. U periodu od aprila do decembra 2014, projektom su bile obuhvaćene primorske opštine, komunalna preduzeća i obrazovne institucije.
Projekat ima cilj da informiše i edukuje javnost o procesu održivog upravljanja otpadom – kompostiranjem, kako bi se povećala svijest građana o značaju o očuvanja životne sredine kroz selektivno prikupljanje i odlaganje otpada. U sklopu projekta sprovodi se panel diskusija sa zainteresovanim ciljnim grupama, obučavaju rukovodioci JKP i organizuje program praktične obuke za osnovne škole.
Milena Marković, samostalni savjetnik u Direktoratu za upravljanje otpadom i komunalni razvoj u Vladi Crne Gore istakla je na okruglom stolu da je ovaj projekat izuzetno značajan, naročito imajući u vidu da su u toku aktivnosti na izradi novog Zakona o upravljanju otpadima, te državnog plana upravljanja za period 2015 – 2021.
Takođe, u fazi smo izrade nacionalne strategije, i donošenja bitnih stateških dokumenata, kao i okvirnog dokumenta Zakona o upravljanju otpada, dodala je Marković.
Ranije donesen državni plan o upravljanju, koji je predviđao definisanje centara za kompostiranje otpada, kako je naglasila Marković, nije urodio plodom.
-U ovom trenutku možemo reći da oblast upravljanja otpadom nije uređena na zadovoljavajućem nivou i neophodno je urediti ovu oblast jer je povezana sa privrednim granama, prvenstveno turističkom. Treba naglasiti da sadašnji budžetski prihodi iz turizma, koji se procjenjuju na 700 miliona, a mogli bi u narednih sedam ili osam godina biti i do dvije milijarde, to možda neće postići. Jer, ukoliko bude uređena na sadašnjem nivou, budžetski prihodi mogu biti prepolovljeni, konstatovala je Marković.
Lia Magnaguagno, šefica programa demokratizacije OSCE Misija u Crnoj Gori, kazala je da je pitanje upravljanja otpadom jedno od najvažnijih sa kojima se suočavaju organi vlasti, a zakonodavni okvir se mora uskladiti i ažurirati u skladu sa međunarodnim standardima i uslovima koji se postavljaju procesom evropskih integracija.
-Crna Gora je jedina zemlja koja je sebe proglasila ekološkom zemljom, a deklaracija je potvrđena ustavom. Imajući to u vidu, naša zemlja ima veći pritisak da implementira izvodljiva rješenja u tom okruženju, objasnila je Magnaguagno.
Prema njenim riječima, zaštita životne sredine predstavlja jedan od temelja na kojem je i sami OEBS izgrađen.
-Naša misija je da radimo na rješavanju izazova i na implementaciji zajedničkih aktivnosti. Prva stvar koja je neophodna je obrazovanje mladih i to je razlog zašto smo se prvenstveno upustili u ovaj projekat, kazala je Magnaguagno.
Evropska komisija je dala veliki doprinos infrastukturnom osposobljavanju. Na prošlogodišnjem skriningu politika konstatovano je da su dosadašnji rezultati dobri, kao i da su politike usklađene sa principima Evropske unije. Veliku pomoć Crna Gora je dobila upravo kroz fondove, koji su pomogli da se dodatno jačaju kadrovski kapaciteti i infrastuktura.
-Na pragu smo otvaranja Poglavlja 27 i to je jedno od najzahjevnih pregovaračkih poglavlja, dodaje Magnaguagno.
I otpad je takođe novac
Alberto Kamarata, šef sektora za politiku, evropske integracije i privredu iz Delegacije EU u Crnoj Gori, kazao je na okruglom stolu da ono što zovemo otpadom je zapravo sirovi materijal, koji nijesmo u mogućnosti da iskoristimo u većini slučajeva, ali da i to predstavlja novac.
-Ko bi bio tako glup da baci svoj novac. E, to je ono što mi radimo, jer je otpad ustvari novac. Ono što mi zovemo otpadom je samo sirovi materijal koji mi još uvijek nijesmo u mogućnosti da iskoristimo, kazao je Kamarata tokom izlaganja.
Količina otpada koja se proizvede je velika. Prosjek u EU iznosi 6 tona po osobi na godišnjem niovu. Prema njegovim riječima, mi se, praktično, razbacujemo resursima koji bi ponovo mogli da se upotrijebe u ciklusu proizvodnje.
-Zato princip Evropske unije leži na tri glavna stuba: redukovanje, ponovna upotreba i reciklaža. Reciklaža u zemljama članicama varira. U prosjeku se oko 42 odsto otpada reciklira, ali imate situaciju da je u nekim zemljama da brojka mnogo veća, poput Njemačke, Holandije i Belgija, gdje prelazi 50 odsto, kazao je Kamarata.
Naredni period se treba iskoristiti kako bi se podigla svijest građana o važnosti upravljanja otpadom na pravilan načini njegovu valorizaciju.
-Filozofija koja stoji iza ovoga je cirkularna ekonomija. Ono što mi smatramo otpadom je proizvod koji može imati novi život. U tom pogledu, kada govorimo o reciklaži, govorimo o nečemu što je dobro za zdralje, ali i ekonomiju. Imamo odličnih primjera u EU gdje se sprovode sjajne inicijative u oblasti recikliranja, a koje proizvode nova radna mjesta, istakao je Kamarata.
Upravljanje otpadom, kako podvlači, nije trošak, kako to često posmatramo.
U tom pogledu, proces pregovaranja je za odlična prilika, kaže Kamarata, da se fokusiramo kako bi se crnogorsko zakodavstvo uskladilo sa evropskim.
-Mi pokušavamo da planiramo društvo koje želimo da imamo. Zato što zakoni i strategije koje se sada izrađuju je nešto što će oblikovati zemlju u budućnosti, dodaje Kamarata.
On je zaključio da u našoj zemlji ima „obeshrabrujućih prizora, te da treba postaviti pitanje da li je ovo zemlja koju želimo da ostavimo u nasljedstvu“.
