On je, kako prenosi Mina, na otvaranju tematske nedjelje “Zaštita životne sredine i klimatske promjene”, kazao da su zaštita životne sredine i klimatske promjene jedan od prioriteta u radu resornog Ministarstva.
Gvozdenović je ocijenio da je, imajući u vidu uticaj koji životna sredina ima na zdravlje ljudi, kvalitet života i socijalne i ekonomske aktivnosti, važno kontinuirano podizati javnu svijesti i edukovati građana, navodeći da na tome rade sa međunarodnim institucijama.
„Ostvareni progres u toj oblasti jako je mjerljiv“, kazao je Gvozdenović ukazajući na projekte koji su urađeni u prethodnih nekoliko godina.
On je ocijenio da je Poglavlje 27 jedno od najzahtjevnijih u procesu pristupanja EU, navodeći da je ostvaren progres u dijelu realizacije projekta vodosnadbijevanja i u odvođenju otpadnih voda.
„Mi smo već u poodmakloj fazi priprema za otvaranje pregovora u okviru poglavlja 27 koje očekujemo da otvorimo u 2016. godini“, poručio je Gvozdenović u EU Info Centru.
On je kazao da je Radna grupa za pregovore u tom poglavlju intezivno ispunjavala početna mjerila, čiji je završetak planiran do kraja godine, i da će naredne godine početi sa pregovorima.
Gvozdenović je kazao da se posebna pažnja posvećuje horizontalnim pitanjima poput jačanja administrativnih kapaciteta, finansijske procjene i jačanje ekološke inspekcije.
„Kada je u pitanju usklađivanje nacionalnog zakonodavdstva sa standardima EU, možemo konstatovati da je ostvaren vidljiv napredak za sve podoblasti životne sredine, ali nas čeka još dosta posla“, poručio je Gvozdenović navodeći da će raditi na punoj implementaciji tekovina EU.
Veliki izazov, kako je kazao, predstavlja jačanje administrativnih kapaciteta na nacionalnom i lokalnom nivou.
„Puno smo radili na nacionalnom nivou, a u narednom periodu moramo dodatno raditi na lokalnom nivou“, ocijenio je Gvozdenović.
On smatra da, s obzirom na to da je Crna Gora otvorila pregovore sa EU, države članice treba da pomognu u daljem razvoju uslova u dugoročnom periodu stabilnim i ekološki povoljnim ulaganjima u državu.
Prema njegovim riječima, pripremljen je Zakon o životnoj sredini koji će uskoro biti upućen u Vladinu proceduru, u toku je javna rasprava o nacrtu državnog plana upravljanja otpadom za periodu 2015.-2020. godine i nacrt o izvještaju o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu za državni plan upravljanja otpadom.
Gvozdenović je kazao da je Vlada donijela odluku o formiranju ekološkog fonda za finansiranje projekata u oblasti životne sredine koji će, smatra on, doprinjeti efikasnijoj i lakšoj realizaciji projekata iz te oblasti.
Gvozdenović je ocijenio da se dešavaju ozbiljne klimatske turbulencije navodeći da resorno Ministarstvo posvećuje globalnim naporima spriječavanju, smanjivanju i eliminaciji efekata klimatskim promjenama.
„Potrebno je da se građani uključe u donošenje odluka u toj oblasti i da se odgovorno odnose prema životnoj sredini od koje zavisi zdravlje i kvalitet života svih nas“, zaključio je Gvozdenović navodeći da je odgovornost na svima.
Šef delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Mitja Drobnič ukazao je na potrebu udruživanja snaga Vlade i evropskih institucija u propagiranju zaštite životne sredine.
"Proteklih nekoliko decenija EU uspostavila je zajednički mehanizam u zaštiti životne sredine" objasnio je on.
Govoreći o standardima koje EU primjenjuje na tom polju, Drobnič je kazao da je, zahvaljujući tim standardima, znatno smanjena zagađenost vazduha, vode i zemlje.
"Danas građani EU piju jednu od najkvalitenijih voda na svijetu i to nam može služiti na ponos" poručio je on.
Drobnič je ukazao na prijetnju koju klimatske promjene izazivaju u ukupnom društvenom razvoju i u tom kontekstu pozvao na drugačiju organizaciju ekonomije.
"Mi iz insisitucija EU pratićemo te tendencije, odnosno ispunjavanje uslova i pružićemo svu potrebnu pomoć da Crna Gora uspješno izvede integraciju i na području životne sredine",
zaključio je Drobnič.
Globalne klimatske promjene, kako je naveo, negativno utiču, ne samo na Evropu, nego na čitav svijet.
“One su prijetnja koja negativno utiču na društveni, privredni, a i usporavaju tehnološki razvoj. One su činjenica koju ne možemo na brzinu mijenjati, međutim treba im se prilagoditi i spriječavati ih”, zaključio je Drobnič.
Austrijski ambasador u Crnoj Gori, Johan Frelih kazao je da je od suštinskog značaja da Crna Gora poveća napore kada je u pitanju poglavlje 27.
„To je ključ za turizam, bogatsvo i napredak vaše države i mislim da ono što EU radi je jako važno da bi ljudi postali svjesni problema, odnosno pitanja čistog i nezagađenog vazduha, a sa tim se počinje od vrtića”, zaključioe je Foeklih.
