Ona je istakla da se zemlje Evropske unije susreću sa problemom velikog priliva migranata iz svih zemalja Zapadnog Balkana.
“Razlozi zbog kojih dolaze u države EU su ekonomski, ali je tragično što misle da nemaju ekonosk perspektivu u svojoj zemlji”, istakla je Štajnaker, prenosi CDM.
Prema njenim riječima u zemlje EU dolaze građana sa Kosova, iz Srbije, Makedonije, Albanije i Crne Gore.
Štajnaker ističe da prvenstveno treba naći uzrok migracija i zašto su one baš sada pojačane.
“Niko nema pravo na politički azil u Njemačkoj jer je to protivrječnost. Znači iz zemalja koje su kandidati za članstvo u EU nema smisla tražiti politički azil, naravno niko ga neće ni dobiti”, jasno je poručila ambasadorka Njemačke.
Takođe, ona je dodala da to nije samo crnogorski nego regionalni problem.
“Države moraju učiniti više grupe migranata”, zaključila je ona.
Potpredsjednik vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić je rekao da učešće civilnog sektora u integracionom procesu igra važnu ulogu, jer pomaže identifikovanju pitanja na koja je važno obratiti pažnju, naročito kada je riječ o pregovaračkim poglavljima i radnim grupama.
“Šest zemalja koje su u procesu integracija, ali u različitim fazama treba da rade zajednički kako bi prevazišli prepreke”, istakao je Lukšić.
Prema njegovim riječima postoje prepreke u tri ključne oblasti.
“Prva je vladavina prava, jer svaka zemlja ima probleme s kriminalnim grupama i zajednički mogu da suzbiju takve pojave. Druga važna oblast je infrastruktura i povezivanje - mreža za Jugoistočnu Evropa koja pomaže identifikovanju mogućnosti saradnje u oblasti saobraćajne i energetske infrastrukture.
“Nema napretka ako nema investicija u infrastrukturu”, istakao je on, prenosi CDM.
Lukšić je naglasio i da su migracije problem svih zemalja čiji građani odlaze u potrazi za boljim životom.
I treća oblast u kojoj su prepoznate prepreke u integracionom procesu je smanjenje, odnosno eliminisanje biznis barijera.
“Sa Evropskom bankom za obnovu i rzavoj EBRD radi se studiju kako bi se uočilo gdje je potrebno još djelovati”, pojasnio je on
Lukšić je dodao i da treba tražiti rješavanje problema nezaposlenih mladih.
“Bez transformacija ovog regiona neće biti uspjeha kakav želimo, a četiri zemlje čiji predstavnici su ovdje idealan su primjer kako je to moguće”, rekao je on.
Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović naglasio je važnost regionalne saradnje, dodavši da ta organizacija učestvuje u integracionim procesima Crne Gore na više nivoa.
“Naše zemlje su male i nemamo ni finansijskih ni ljudskih kapaciteta da se sami borimo protiv negativnih pojava, zbog čega moramo zajedno djelovati kao region”, smatra Radulović.
Projekat „Regionalna konvencija o evropskoj integraciji" realizuje Evropski pokret u Crnoj Gori u saradnji sa Evropskim pokretom u Srbiji, Evropskim pokretom u Albaniji i Istraživačkim centrom za spoljnu politiku Slovačke, uz finansijsku podršku Njemačkog pakta za stabilnost i Međunarodnog Višegradskog fonda.
