Kako stoji u saopštenju, ona je danas, na javnoj debati o 22. pregovaračkom poglavlju, rekla da ne postoji zahtjev Evropske komisije (EK) da Crna Gora mora imati specifičan zakon kada je u pitanje to poglavlje, pojašnjavajući da se zakonodavstvo odnosi na okvirne i propise za sprovođenje.
„Zakonodavni okvir u ovom Poglavlju zavisi od toga na koji ćemo način usaglasiti naše zakondavstvo u oblasti javnih nabavki, državne pomoći, budžetskog planiranja, zašite životne sredine, koncesije javno-privatnog partnerstva, jednakosti polova, antidiskriminacije i saobraćaja. Kad budemo u potpunosti usaglasili ove stavke, moći ćemo razgovaramo o zatvaranju Poglavlja 22“, rekla je Petričević u PR Centru.
Prema njenim riječima, Crnoj Gori će, kada postane članica Evropske unije (EU), biti na raspolaganju 200 miliona eura iz tri fonda u okviru Poglavlja 22 na godišnjem novou.
„Ne postoji mogućnost da ovi fondovi nadomjeste nacionalni budžet. Za svaki projekat koji bude finansiran iz ovoh fondova mora se osigurati nacionalno kofinasiranje. Evropski strukturni investicioni fondovi zahtijevaju sedmogodišnje programiranje“, objasnila je Petričević.
Ona je rekla da je zahtjev EK, kad je riječ o fondovima iz Poglavlja 22 da država mora precizirati uprvaljačko tijelo, određenu instituciju ili dio institucije koje će funkcionisati kao ključno tijelo koje će biti zaduženo za programiranje ali i za implementaciju.
„Dakle, EK nam ne govori da to mora biti samostalna ustanova, ali traži da u procesu pregovora prepoznamo institicionalno gdje će se vršiti najveći broj aktivnosti koje se odnose na strukturne i investicione fondove“, kazala je Petričević.
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Aleksandar Andrija Pejović, kazao je da je Poglavlje 22 bitno jer u njemu „leži“ novac, finasijaska sredstva koja su na raspolaganju svakoj državi članici.
„Zapravo u svim poglavljima gdje se nalaze finansijska sredstva, svakoj zemlji koja je kandidat predstoji jedan duži proces pregovaranja. Zbog toga smo prethodne tri godine utrošili na skrining, na pripreme i na ispunjenje poečtnog mjerila, kako bismo u narednim mjesecima bili u mogućnosti da završimo posao i da pripremimo poglavlje za otvaranje“, naveo je on.
Pejović je kazao da se u Poglavlju 22 pregovara crnogorska spremnost da pristupi onome što su fondovi EU, navodeći da se tu radi o tri fonda.
Kako je precizirao, prvi fond je ta evropski razvoj, koji se kroisti kako bi se prevazišle regionalne razlike.
„Ovaj fond podrazumjeva da se kroz njega podrže investicije, mala i srednja preduzeća, uglavnom usmjerena na otvaranje novih radnih mjesta, u kroz strukturne investicije za usluge koje se pružaju građanima u oblasti eregetike saobraćaja i životne sredine kao i obrazovanje i informatičko tehničke usluge“, objasnio je Pejović.
Drugi fond koji se tiče ovog poglavlje je, kako je dodao, evropski socijalni fond.
„On služi za povećanje zaposlenosti u državama članicama i kao vrsta finansijske potpore za pronalaženje mogućnosti da se smanji nezaposlenost. Konkretne koristi od ovog fonda će imati institiucije kao što je Zvaod za zapošljavanje, siondikati, Unija poslodavaca, nevladine organizacije, univerzitetske jedinice i naučno istraživačke institucije“, naveo je Pejović.
On je rekao da je treći fond kohezivni, koji služi za smanjivanje razlika i bolje infrastrukturno povezivanje, a koji se, kako je objasnio, može koristiti za životnu sredinu, energetiku i klimatske promjene.
Ambasador Velike Britranije u Crnoj Gori, Ian Viting, objasnio je da su fondovi namijenjeni podršci procesu konvergencije, odnosno podsticanja rasta u državama koje su ispod prosjeka razvoja EU.
„Sam proces se ne odnosi samo na pojedine zemlje, već i na njihove regione. To znači uspješno plasiranje ovih sredstava jača ekonomsku, društvenu, teritorijalnu koheziju same zemlje, regiona, u u konačnoj iteraciji, EU“, naveo je on.
Šef sektora za saradnju u Delgaciji EU u Crnoj Gori, Andre Lis, kazao je da će Crna Gora, nakon što postane članica Unije, dobiti značajan novac iz fondova da smanji razlike u regionima.
„Pravilno upravljanje tim sredstvima, biće od suštinskog značaja. To zahtijeva adekavltno zakodavstvo u oblasti državne pomoći, javnih nabavki, zaštite životne sredine i transporta, kao i funakcionisanje struktura sa adekvatnim ljudskim i finasijkim resursima“, objasnio je on.
Izvor i foto: prcentar.me
