Minerali, poput tungstena, kalaja, tantala i zlata, neophodni su za proizvodnju raznih predmeta u svakodnevnoj upotrebi, uključujući mobilne telefone, kompjutere i frižidere. Ti minerali se najčešće uvoze iz Afrike, prije svega iz Demokratske Republike Kongo i oblasti Velikih jezera, gdje se oružane grupe bore kako bi preuzele kontrolu nad rudnicima.
Evropski parlament je 20. maja u Strazburu izglasao izmjene predloga zakona koje predviđaju da se topionicama i rafinerijama u EU, ali i široj industriji - kompanijama koje kupuju, obrađuju i koriste metale, uvede obaveza praćenja porijekla sirovina i sertifikacije.
Tako izmijenjen zakon bi se primenjivao na oko 880.000 preduzeća u Uniji.
Za izmjene glasalo je 378, a protiv 300 poslanika, dok je 11 bilo uzdržano.
Usvojenim izmjenama se otišlo dalje od predloga Odbora za međunarodnu trgovinu EP koji je tražio da se mjere odnose samo na topinoice i rafinerije, odnosno na oko 20 preduzeća u Evropi, što podržavaju konzervativci u Evropskom parlamentu.
Izmjene su, međutim, izglasane zavhaljujući podršci ljevice i liberala u EP koji su najveći pobornici uvođenja obavezujućeg sistema praćenja porijekla sirovina.
Tekst zakona, međutim, nije još konačan već predstoje teški razgovori između Evropskog parlamenta, Evropske komisije i članica EU kako bi se postigao kompromis.
Ishod glasanja u EP dodatno je zaoštrio pozicije u vezi s tim pitanjem, pošto je Komisija do sada predlagala da se uvede sistem praćenja porijekla sirovina za preduzeća na dobrovoljnoj bazi.
"Univerzalna savjest je trijumfovala nad beskrupuloznim poslovanjem", rekao je liberal iz Belgije i bivši evropski komesar Luj Mišel.
"Biće dovoljno da preduzeća objavljuju ko im je direktni dobavljač. Ne tražimo ni reviziju ni izvještaj o poslovanju. To je, dakle, minimalna obaveza bez birokratskih opterećenja", rekao je Mišel.
"Direktive koje ne sadrže obavezujuće mjere, na snazi su već pet godina, a 80% preduzeća je odlučilo da ne objavljuje informacije o tome kako kontrolišu svoju mrežu dobavljača", rekao je britanski laburista Dejvid Martin.
Ishod glasanja u Evropskom parlamentu pozdravile su mnoge nevladine organizacije, kao i ljekar iz Konga Denis Mukvege, kome je Evropski parlament nedavno dodijelio priznanje Saharov zbog zalaganja za prava žrtava silovanja.
Sličan zakon usvojen je u SAD 2010.
Zakon se u najvećoj mjeri odnosi na Afriku gdje se prihodi od prodaje minerala koriste za finansiranje oružanih sukoba. Proizvodnja minerala čini u prosjeku 24% bruto domaćeg proizvoda (BDP) afričckih zemlja i dovodi se u vezi sa čak 27 sukoba na kontinentu.
izvor: euroactiv
