Drugim riječima, u odnosu na prethodni kvartal rast je iznosio 0,4 odsto, a u odnosu na prvi kvartal 2014. godine iznosio je 1,4 odsto.
Posmatrajući pojedine članice za koje su objavljeni podaci (njih devetnaest), broj onih u kojima je rast na godišnjem nivou bio dinamičniji i onih u kojima je rast više ili manje usporen bio je gotovo podjednak.
Pritom su se među onima u kojima je rast ubrzan razlikom u dinamici izdvojile Španija i Holandija, koje rastu prema relativno visokim stopama, te Kipar, koji je rastao 0,2 odsto, ali je prošle godine bilježio izražen pad. Usporavanjem rasta istovremeno su se izdvojile Njemačka, koja kao najveće gospodarstvo EU znatno određuje ukupna kretanja, i Litvanija.
Struktura BDP-a pokazaće izvore ostvarenog rasta, ali prvi je kvartal, prema dostupnim podacima, obilježen niskim rastom vrijednosti robnog izvoza, u znatnoj mjeri povezanim s padom cijena sirove nafte, ostalih energenata i sirovina na svjetskom tržištu.
U drugom dijelu godine trebao bi doći do izražaja uticaj pada kursa eura i djelimičnog oporavka cijena energenata na kretanje izvoza te uticaj ekspanzivne monetarne politike, odnosno otkupa obveznica (program je započet početkom mart), na rast domaće potražnje. Stoga se može očekivati blago povećanje rasta u preostalom dijelu godine.
Takva kretanja bila bi u skladu s prognozama Europske komisije prema kojima bi u ovoj godini rast BDP-a za EU trebao biti ubrzan s prošlogodišnjih 1,4 odsto na 1,8 odsto.
Pritom se veći rast BDP-a od prošlogodišnjeg očekuje u čak osamnaest članica, a usporavanje rasta u njih devet. Međutim, među članicama u kojima se očekuje usporavanje pada uglavnom se nalaze one koje su već u prošloj godini ostvarile relativno dinamičan rast BDP-a, odnosno rast veći od prosjeka EU, poput Irske, Slovenije ili Ujedinjenog Kraljevstva.
Izuzetak je samo Grčka čiji je rast u 2014. iznosio 0,8 odsto, a u ovoj se godini očekuje 0,5 odsto.
Autor/izvor: SEEbiz
