Makedonija je izmjenom zakona o energetici lišila domaćinstva i mala preduzeća mogućnosti da izaberu od koga će da kupuju struju. Taj potez vlada je obrazložila brigom za potrošače. U Energetskoj zajednici međutim smatraju da su domaćinstva mogla da budu zaštićena od viših cijena drugim mjerama koje nisu protekcioništičke i koje su u skladu sa pravilima EZ, piše Euroaktiv.rs.
Direktor Sekretarijata Janez Kopač rekao je da je odluka Makedonije da odloži potpuno otvaranje tržište električne energije i time onemogući potrošače da biraju snabdijevača još jedan dokaz da vlada u Skoplju odbija da prihvati obaveze iz Ugovora Energetske zajednice i time propise Evropske unije.
"Taj trend je sve vidljiviji i manifestuje se otvorenim kršenjim pravila EZ, uključujući neprihvatanje obavezujućih ciljeva za obnovljivu energiju i nepoštovanje Drugog i Trećeg energetskog paketa na sektoru gasa", istakao je Kopač.
Direktor Sekretarijata dodao je da su problemi u energetici odraz drugih problema u Makedoniji - rastuće politizacije državnih institucija i dramatičnog pogoršanja političke situacije.
"Svjedoci smo sve veće izolovanosti Makedonije u međunarodnoj zajednici", rekao je Kopač.
U dokumentu EZ poslatom Skoplju 27. aprila Sekretarijat ponavlja mišljenje da amandmani na makedonski zakon o energetici usvojeni u oktobru 2014. oduzimaju malom biznisu i domaćinstvima pravo da direktno kupuju struju od snabdijevača kog izaberu. Amandmanima je malim potrošačima nametnuta obaveza da struju kupuju od aktuelnog isporučioca monopoliste i poslije 1. januara 2015, što je bio rok za liberalizaciju tržišta postavljen pravilima EZ.
Kako je ocijenjeno u EZ, odlaganje pune liberalizacije tržišta do 2020. godine predstavlja ozbiljno kršenje Ugovora u uspostavljanju Energetske zajednice. Dodaje se da je otvaranje tržišta struje od ključnog značaja za dostizanje cilja internog energetskog tržišta.
Makedonija ima rok od dva mjeseca da odgovori na mišljenje Sekretarijata EZ.
Vlada u Skoplju odlaganje otvaranja tržišta obrazložila je rizikom od "vjerovatno znatnog rasta cijene struje za domaćinstva". Međutim, briga oko "cjenovnog šoka" izgleda se više odnosi na zaštitu državnog monopola nego domaćinstava.
Ta mjera, ocijenila je EZ, u osnovi je protekcionistička jer štiti državnog isporučioca od svake, pa i potencijalne, konkurencije tako što mu se legalno produžava monopol tokom značajnog vremenskog perioda.
Zaštita potrošača od znatnog rasta cijena i obezbjeđenje sigurnosti isporuka legitimni su ciljevi koji mogu da bude ostvareni i uz mere u značajno manjoj mjeri pogubne po tržište i u skladu sa pravilima Energetske zajednice, zaključili su u EZ.
