Šefovi vlada i država EU, međutim, nisu uspjeli da se dogovore o podjeli tereta oko prihvata izbjeglica, odloživši odluku o tome. Organizacije za zaštitu ljudskih prava smatraju da lideri EU nisu iskoristili priliku da zaista nešto promijene kada je riječ o životima ljudi koji u teškim uslovima svakodnevno pokušavaju da pređu Mediteran. Te organizacije su zamjerile EU to što se nije više usredsredila na spasavanje migranata već je prednost dala mjerama za spriječavanje migracija.
Na vanrednom samitu EU, održanom 23. aprila u Briselu, odlučeno je da se utrostruči budžet namijenjen operaciji "Triton" za nadzor i spasavanje imigranata na Sredozemnom moru, koji je do sada bio tri miliona eura mjesečno. To znači da će za "Triton" biti izdvojeno ukupno 120 miliona eura, isto koliko je svojevremeno bilo izdvojeno za italijansku operaciju spasavanja "Mare nostrum".
"Želimo da reagujemo odmah i brzo, što znači da ćemo utrostručiti finansijska sredstva", rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel povodom nedavne nesreće na Sredozemlju u kojoj je stradalo 800 ljudi.
Nije, međutim, postignut dogovor da se proširi zona djelovanja te misije i omogući brodovima uključenim u operaciju "Triton" da izađu iz teritorijalnih voda. To je kritikovala organizacija Amnesti internešenal (Amnesty international), navodeći da je to upravo bio jedan od nedostataka te operacije, s obzirom da migranti najviše ginu na otvorenom moru.
EU je operaciju "Triton" pokrenula prošle godine i njome upravlja Fronteks, evropska agencija za nadzor spoljne granice Šengenskog prostora koji čine 22 članice EU, Norveška, Švajcarska, Island i Lihtenštajn. U toj operaciji učestvuje 21 članica EU i to sa ukupno sedam brodova, četiri aviona, jedim helikopter i 65 članova posade i timova.
Nakon samita u Briselu, Francuska je ponudila dva broda i tri aviona za operaciju "Triton", Njemačka dva broda, a Belgija, Švedska, Norveška i Sanska po jedan.
Velika Britanija, koja nije članica Šengenskog prostora, ponudila je jedan od navećih britanskih ratnih brodova, HMS Bulvark (Bulwark), tri helikoptera i dva patrolna broda. Britanija će akcije preduzimati o svom trošku, a migrante koje spase iz mora će prebacivati u italiju i Malti. "Nema govora da će moći da dobiju azil u Velikoj Britaniji", rekao je britanski premijer Dejvid Kameron.
Operacija protiv krijumčara
Lideri EU su se dogovorili da priliv ilegalnih imigranata spriječe "razbijanjem krijumčarskih mreža, izvođenjem vinovnika pred sudove, zaplijenom njihove imovine" i "zaplijenom i uništavanjem brodova prije no što ih iskoriste krijumčari". U zajedničkom saopštenju šefova država ili vlada EU navodi se da će to biti učinjeno zajedničkim djelovanjem vojno-policijskih i pravosudnih organa Unije, "kao i uz pojačanu obavještajnu i policijsku saradnju s trećim zemljama".
Donijeta je odluka da se za tu operaicju zatraži mandat od UN, a Francuska i Velika Britanija koje su stalne članice Savjeta bezbjednosti UN, dogovorile su se da predstave nacrt rezolucije, rekao je francuski predsjednik Fransoa Oland. Oland će o toj operaciji razgovrati i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dok će se italijanski premijer Mateo Renci sastati 27. aprila sa generalnim sekretarom UN Ban Kimunom.
Stručnjaci i diplomate ukazuju da je pokretanje vojno-policijske operacije "složeno", da zahtijeva dosta vremena i mandat UN, kao i odobrenje vlade Libije koja je polazna tačka za prebacivanje migranata do Evrope. "To bi podrazumijevalo mobilizaciju velikih vojnih sredstava i prihvatanje saznanja da bi moglo biti žrtava u toj operaciji", upozorili su oni.
Lideri EU su predočili da će policijska agencija Unije Europol otkrivati i uklanjati s interneta poruke krijumčara kojima se privlače migranti i izbjeglice, a u trećim zemljama iz kojih dolaze ilegalni imigranti ili preko kojih prelaze, biće uspostavljeni centri EU za nadzor i vezu.
Evropski lideri su odlučili i da povećaju pomoć i podršku Tunisu, Egiptu, Sudanu, Maliju i Nigeru, da bi se osposobili da nadziru granice, puteve, obale i luke, a odlučili su i da ojačaju saradnju sa svim afričkim partnerima u cilju otklanjanja uzroka ilegalne migracije i krijumčarenja ljudi. U tom cilju će znatno biti ojačane i veze EU s Turskom, Sirijom i Irakom, da bi se "spriječila ova velika ljudska tragedija", piše u saopštenju sa vanrednog samita EU.
Bez dogovora o prihvatu migranata
Predsjednik Evropskog saveta Donald Tusk izjavio je da zemlje EU treba da pokažu "pravu solidarnost" i da budu spremne da "žrtvuju nacionalne interese". Međutim, na samitu nije postignut dogovor o trećoj grupi mjera koje se odnose na prihvat migranata.
Članicama EU je predloženo da prime "najmanje 5.000 osoba" koje imaju status izbjeglice, u okvir programa prihvata sirijskih izbjeglica, kako bi se spriječilo da ilegalno pokušavaju da dođu do EU. Članice EU učestvuju u tom programu na dobrovoljnoj bazi.
Međutim, u saopštenju sa samita se ne pominje nikakav konkretan broj jer, kako je rekla Merkelova, "smatrano da 5.000 nije dovoljno", dok je Oland rekao da će Francuska primiti između "500 i 700 Sirijaca".
Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker, rekao je da bi voleo da su članice "ambicioznije" na tom planu.
Predloženo je i da članice pomognu Italiji, Grčkoj i Malti u prijemu zahtjeva za azil kako bi se utvrdilo ko može da dobije azil, a koga treba vratiti u zemlju porijekla. To, međutim, pokreće pitanje postojeće Dabiln II regulative u tom domenu koja predviđa da se azil može tražiti samo u zemlji dolaska.
"Mnogi su rekli da su spremni da pomognu, ali niko ne može da obaveže neku zemlju da to i učini", rekao je Renci. On je ipak rekao da je "ovo prvi put da se sistematično pristupa" pitanju migracija u Sredozemlju.
"Evropska komisija će predstaviti svoj plan za migracije 13. maja i o tom pitanju će se ponovo razgovarati na samitu u junu. To ostavlja prostor za inicijative", rekao je italijanski premijer. "Vidjećemo u narednim nedjeljama i mjesecima da li smo sposobni da pređemo s riječi na djela", dodao je on.
NVO: Mjere nedovoljne
Nevladine organizacija smatraju da lideri EU nisu iskoristili priliku da zaista nešto promijene kada je riječ o životima ljudi koji u teškim uslovima svakodnevno pokušavaju da pređu Mediteran.
Organizacija Lekari bez granica (Medecins Sans Fronteres - MSF) kritikovala je lidere EU što su težište stavili na razbijanje krijmučarskih mreža, a ne na spasavanje života migranata."Stavljanje težišta na to da se ljudi drže podalje tako što će se presjeći postojeće rute natjeraće ljude da potraže druge pravce, moguće i opasnije", rekla je savjetnica za humanitarna pitanja MSF Oreli Pontje.
Međunarodna konfederacija humanitanrih organizacija Oksfam izrazila je žaljenje što je EU izabrala da se usredsrijedi na operaciju kontrole granice umjesto da uvede operacije potrage i spasavanja po modelu operacije "Mare nostrum".
"Današnje odluke iz Brisela su sasvim nedovoljne da se spriječe smrtonosne posljedice masovnog kretanja očajnih ljudi iz jedne zemlje u drugu", rekao je direktor Oksamovih programa u Italiji Alesandro Bečini.
Oksfam je naveo da siromašne zemlje širom svijeta nose teret miliona izbeglica koje bježe od rata, kriza i siromaštva, dok Evropa ne učestvuje u tome koliko može.
Međunarodna organizacija za migracije (IOM) saopštila je da je 1.750 ljudi poginulo od početka godina u pokušaju da se preko Sredozemnog mora domognu Evrope. IOM strahuje da će broj od 3.279 mrtvih tokom cijele 2014. godine biti premašen već za nekoliko nedjelja, i da bi do kraja 2015. godine mogao da iznosi oko 30.000.
Izvor: AFP, Beta, EurActiv.com
