Konkretno Komisija optužuje Gasprom da ometa prekogranične prodaje gasa, zaračunava cijene koje nisu fer i uslovljava isporuku gasa. Gasprom je vodeći isporučilac gasa u svim zemljama CIE sa udijelom na tržištu daleko većim od 50 odsto, u nekim državama čak 100 odsto.
Dominacija Gasproma na tržištu omogućava toj kompaniji da vodi politiku "zavadi pa vladaj" u CIE i EU i da bude igrač Rusije u međunarodnoj politici u uslovima pogoršanja odnosa između Brisela i Moskve zbog situacije u Ukrajini. Gasprom je optužbe Komisije ocijenio kao neosnovane.
Komisija je na bazi istrage koja traje duže od dvije godine preliminarno zaključila da ruska gasna kompanija krši antimonopolske propise EU sveukupnom strategijom na tržištu gasa CIE.
Gasprom, koji je pod kontrolom države, ima 12 nedjelja da odgovori na izjavu o prigovoru EU i može da zatraži da iznese svoje argumente.
Komisija će, kako se navodi, poštovati pravo Gasproma na odbranu i pažljivo razmotriti sve komentare iz te kompanije prije nego što odluči. Ističe se i da se upućivanjem izjave o prigovoru ne prejudicira konačan ishod u slučaju.
"Gas je ključna roba u svakodnevnom životu - grije naše kuće, koristimo ga za kuvanje i za proizvodnju struje. Stoga je očuvanje konkurencije na evropskom tržištu gasa od najvećeg značaja. Sve kompanije koje posluju na evropskom tržištu - bez obzira da li su evropske ili ne, moraju da poštuju pravila EU", istakla je evropska komesarka za konkurenciju Margrete Vestager.
Komesarka je rekla da EU smatra da je od strane Gasproma možda podignuta vještačka barijera kako bi se spriječio protok gasa između zemalja CIE, čime se krše pravila prekogranične konkurencije.
"Držanje nacionalnih tržišta izolovanim takođe je omogućilo Gaspromu da nameće cijene koje se smatraju nepoštenim. Ako se naše bojazni potvrde, Gasprom bi mogao da se suoči sa pravnim posljedicama svog ponašnja", kazala je Vestager.
U dokumentu upućenom Gaspromu Komisija navodi da je istragom preliminarno utvrđeno da ruska kompanija spriječava konkurenciju na tržištima osam članica EU - Bugarske, Češke, Estonije, Mađarske, Letonije, Litvanije, Poljske i Slovačke.
Komisija navodi da Gasprom uvodi teritorijalne restrikcije u ugovore o snabdijevanju sa prodavcima na veliko i nekim industrijskim potrošačima u zemljama CIE. Restrikcije uključuju zabranu izvoza i klauzulu kojom se zahtijeva da se kupljeni gas potroši na određenoj teritoriji.
Ruska kompanija koristi i druge mjere kojima se onemogućava prekogranični tok gasa i Komisija smatra da se time spriječava slobodna trgovina gasom u Evropskom ekonomskom prostoru.
Ocjenjuje se da te teritorijalne restrikcije za posljedicu mogu da imaju više cijene gasa i omogućavaju Gaspromu nelojalnu politiku cijena u pet članica - Bugarskoj, Poljskoj, Estoniji, Litvaniji i Letoniji. Tim zemljama zapravo se nameću znatno više cijene u odnosu na reperne.
Više cijene dijelom proističu i iz formule koju Gasprom koristi za utvrđivanje cijene u ugovorima o snabdijevanju, a koja je bazirana na cijeni korpe naftnih proizvoda. Takvom cijenom se Gasprom nepotrebno favorizuje u odnosu na potrošače, ocijenila je Komisija.
Kako Komisija dalje navodi, svoju dominantnu poziciju na tržištima gasa Bugarske i Poljske Gasprom je pojačao uslovljavanjem velikoprodavaca izgradnjom infrastrukture za tranzit gasa. Tako se isporuke gasa vezuju za investicije u projekte gasovoda koje pokreće Gasprom ili prihvatanjem Gaspromove kontrole nad gasovodom.
Agencija AP piše da ukoliko Rusija odluku o tužbi zbog dominacije na tržištu gasa bude smatrala politički motivisanom, komesarka Vestager može da podsjeti Moskvu na prošlonedjeljni slučaj Gugla. EU je naime optužila američkog internet džina za zlouputrebu dominanatnog položaja.
Ta agencija navodi i da je situacija u Ukrajini natjerala EU da pod hitno razmotri svoju energetsku politiku kako bi manje zavisila od Rusije i Gasproma.
Agencija AFP navodi da bi Gasprom, u slučaju da se optužbe za dominaciju na tržištu potvrde, moga da bude novčano kažnjen u visini do 10 odsto prometa na svjetskom nivou, što je više od devet milijardi eura.
Gasprom je 2013. imao promet od 93 milijarde eura prema sadašnjem kursu a rezultati za cijelu 2014. još nisu objavljeni.
Reagujući na vijesti iz Brisela, Gasprom je ocijenio kao "neosnovane" optužbe Komisije da zloupotrebljava dominantan tržišni položaj navodeći da se "strogo pridržava" važećih propisa i djeluje "potpuno u skladu sa standardima" u tom sektoru, prenio je AFP.
Izvor: EurActiv.rs
