Direktor Poreske uprave prof.dr Milan Lakićević, kazao je da su poreznici lani naplatili više od milijardu eura poreza i doprinosa, što je 50 miliona eura više od plana.
"Iako je plan naplate budžetskih prihoda za 2014. godinu bio ambiciozan, sa zadovoljstvom mogu reći da je Poreska uprava zadate ciljeve uspjela da ostvari, čak i da premaši. Na dan 29. decembar, ukupna bruto naplata poreza i doprinosa premašila je milijardu eura, odnosno iznosila je 1.000.160.066 eura, što je za više od 50 miliona eura iznad projektovanog plana za cijelu 2014. godinu, odnosno 72 miliona eura više nego u komparativnom periodu 2013. godine, izjavio je u razgovoru za Portal Analitika direktor Poreske uprave prof. dr Milan Lakićević.
On je istakao da je ovakav rezultat ostvarenja budžetskih prihoda najznačajnijim dijelom rezultat aktivnosti Poreske uprave i Ministarstva finansija na suzbijanju sive ekonomije, kao i koordinisanih napora službe inspekcijskog nadzora i Sektora za naplatu Poreske uprave.
ANALITIKA: Koliko je od početka godine prikupljeno novca od doprinosa i kakav rezultat je ostvaren komparativno u odnosu na prethodnu godinu, a koliko u odnosu na planirane prihode?LAKIĆEVIĆ: Kada je u pitanju naplata doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, na dan 29. decembar iznosila je 442.484.412 eura, što je za gotovo 50 miliona eura više nego u komparativnom periodu prošle godine. Treba naglasiti da se u okviru aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije u Crnoj Gori, koje se sprovode u koordinaciji sa Komisijom za suzbijanje sive ekonomije, posebna pažnja posvećuje sankcionisanju sive ekonomije na tržištu rada, što obuhvata i provjeru redovnosti obračunavanja, prijavljivanja i plaćanja poreza i doprinosa na lična primanja zaposlenih, imajući u vidu da je to važno ne samo radi obezbjeđenja budžetskih prihoda, već i radi zaštite socijalnih prava zaposlenih u Crnj Gori. Naravno da su i ove aktivnosti doprinijele boljoj naplati poreza i doprinosa za socijalno osiguranje.
ANALITIKA: Dug za doprinose se vodi kao prihod Poreske uprave. Ima li odgovornosti institucije, u ovom slučaju Poreske uprave, za veliki broj građana kojima poslodavci nijesu povezali staž, pa primaju umanjene penzije?
LAKIĆEVIĆ: Svakako da je Poreska uprava, kao organ nadležan za poslove utvrđivanja, naplate i kontrole poreza, spremna da jednim dijelom snosi odgovornost za pitanje nenaplaćenih poreskih obaveza, pri čemu moramo imati u vidu i različite faktore i okolnosti koje utiču na mogućnost i dinamiku naplate potraživanja. Kada govorimo o obavezi poslodavaca da prijavljuju i plaćaju poreze i doprinose na zarade zaposlenih, treba skrenuti pažnju na zakonske propise, koji regulišu ovu oblast. U skladu sa Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica i Zakonom o doprinosima za socijalno osiguranje, poreska obaveza nastaje u momentu isplate zarada zaposlenima. To znači da poreski obveznici nemaju obavezu podnošenja IOPPD (Izvještaj o prijavljenim i plaćenim porezima i doprinosima na lična primanja) obrazaca do isplate istih. Poreska obaveza evidentira se u sistemu PU podnošenjem poreske prijave, a tačnost prijavljivanja i plaćanja poreskih obaveza utvrđuje se u postupku inspekcijskog nadzora. Postupkom inspekcijskog nadzora utvrđuje se da li je od posljednjeg podnijetog IOPPD obrasca došlo do isplate zarada, uz koju nije ispunjena zakonska obaveza plaćanja poreza i doprinosa.
Poreska uprava ima ovlašćenja koja omogućavaju iniciranje prekršajne odgovornosti poslodavaca ukoliko se utvrdi da je došlo do kašnjenja u podnošenju IOPPD obrazaca, kao i primjenu mjera prinudne naplate obaveza evidentiranih u sistemu poreskog knjigovodstva, ali ne i ovlašćenja za pokretanje krivičnog postupka i utvrđivanje krivične odgovornosti poslodavaca koji zarade zaposlenim isplaćuju na ruke, ili koji ne prijavljuju i plaćaju poreske obaveze po tom osnovu. Očekujemo da će se novim nakonom isplata neto zarada zaposlenim kvalifikovati kao krivično djelo, što će omogućiti efikasnije sankcionisanje neregularnosti u psolovanje i povećanje fiskalne discipline u ovoj oblasti.
ANALITIKA: Kako komentarišete najavu zakonskih izmjena koje će tretirati poslodavce koji neredovno, ili nikako ne uplaćuju plate, poreze i doprinose zaposlenima? LAKIĆEVIĆ: Imajući u vidu evidentiran dug po osnovu poreza i doprinosa na lična primanja zaposlenih, kao i činjenicu da mnogi poslodavci uopšte ne prijavljivljuju poreske obaveze po ovom osnovu, te nedostatke u postojećoj legislativi koja reguliše ovu oblast, Ministarstvo finansija i Poreska uprava inicirali su navedene izmjene zakona. Time će se Poreskoj upravi omogućiti, prije svega, preciznija evidencija o redovnosti i dobrovoljnosti izmirivanja obaveza po osnovu poreza i doprinosa za zarade zaposlenih, kao i veća ovlašćenja u kontroli i sankcionisanju poslodavaca koji neredovno prijavljuju i izmiruju obaveze po ovom osnovu. Očekujemo da će usvajanje ovih izmjena doprinijeti jačanju poreske discipline i smanjenju sive zone u oblasti radnih odnosa i plaćanja poreza po osnovu zaposlenja.
ANALITIKA: Koliko trenutno iznosi poreski dug i koliki procenat tog duga je naplativ?
LAKIĆEVIĆ: Prema evidenciji Poreske uprave, ukupna poreska dugovanja crnogorskih obveznika iznose 537 miliona eura. Dug aktivnih preduzeća iznosi 218 miliona i prema ovim obveznicima preduzimaće se sve zakonom propisane mjere sa ciljem naplate što većeg udjela poreskog duga. S obzirom da je dug preduzeća u stečaju 135 miliona, okončanjem stečajnih postupaka očekujemo da će se naplatiti i dio ovog segmenta duga. Reprogramirani dug iznosi 25 miliona eura.
ANALITIKA: Kako komentarišete dugotrajne stečajne postupke i isto tako dugotrajne postupke naplate potraživanja?LAKIĆEVIĆ: U zavisnosti od dinamike plaćanja i dobrovoljnosti u izmirivanju poreskih obaveza od strane poreskih obveznika, Sektor i filijale za naplatu preduzimaju sve zakonom dostupne mjere za naplatu potraživanja- od pozivanja poreskih obveznika, preko blokade žiro-računa i uspostavljanja hipoteke nad imovinom, do iniciranja stečajnog postupka, kao krajnje mjere za obezbjeđenje poreskih potraživanja. Imajući u vidu da potraživanja Poreske uprave spadaju u prvi naplatni krug pri raspodjeli stečajne mase, moguće ih je naplatiti u parcijalnom ili ukupnom iznosu okončanjem stečajnog postupka reorganizacijom ili prodajom imovine stečajnog dužnika. S druge strane, kod dužnika koji nemaju imovinu, naplata potraživanja je praktično nemoguća.
S obzirom da vođenje stečajnih postupaka nije u nadležnosti Poreske uprave, već Privrednog suda, ne bih opširnije komentarisao ovo pitanje, ali svakako mogu reći da dugotrajni stečajni postupci otežavaju i usporavaju postupak naplate poreskih potraživanja, od čega zavisi i povezivanje radnog staža i ostvarivanje ostalih prava zaposlenih u preduzećima u kojima je stečaj u toku.
ANALITIKA: Koliko ima zaposlenih u Poreskoj upravi i kolika je prosječna zarada?
LAKIĆEVIĆ: U Poreskoj upravi trenutno je zaposleno 638 službenika. Službenici i namještenici Poreske uprave su državni službenici, tako da primaju zarade u skladu sa odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Zakona o zaradama državnih službenika i namještenika, i Opšteg kolektivnog ugovora, kao i zaposleni u ostalim državnim organima. Neto zarada koju ostvarujem kao direktor Poreske uprave iznosi 817,78 eura, dok se za radna mjesta pomoćnika direktora Poreske uprave neto zarade kreću od 600 do 690 eura.
ANALITIKA: Kakvi su efekti borbe protiv sive ekonomije?
LAKIĆEVIĆ:Poreska uprava od konstituisanja Komisije za suzbijanje sive ekonomije intenzivno sprovodi aktivnosti iz Akcionog plana, usmjerene na provjeru regularnosti rada privrednih subjekata u Crnoj Gori uz oštre kaznene mjere u slučaju utrvđivanja nepravilnosti, kao i na podizanje svijesti o značaju regularnog poslovanja za izgradnju povoljnog ekonomskog i investicionog okruženja. Mogu reći da smo vrlo zadovoljni do sada postignutim rezultatima, kako s aspekta inspekcijskog nadzora, tako i s aspekta naplate poreskih prihoda. U ovoj godini izvšeno je ukupno 15.343 provjere, utvrđeno 2.484 nepravilnosti, izrečeno 2.203 naloga u ukupnoj vrijednosti od 4.521.445 eura. Sem toga, izdato je i 257 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, kao i mjera zabrane obavljanja djelatnosti kod 126 lica. Takođe, vrlo je važno istaći i da je u okviru godišnjeg plana kontrola sveobuhvatnog poslovanja poreskih obveznika izvršeno preko 2.000 paket kontrola, pri čemu su utvrđene korekcije poreza u ukupnom iznosu od preko 60 miliona eura. Svakako da će aktivnosti na sužavanju sive zone biti nastavljene i u predstojećem periodu, s ciljem jačanja fiskalne discipline i promocije fer konkurencije na tržištu u Crnoj Gori.
ANALITIKA: U kojoj mjeri je naše poresko zakonodavstvo usklađeno sa EU standardima?LAKIĆEVIĆ: Poglavlje 16 u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji posvećeno je oporezivanju, a Poreska uprava uz Ministarstvo finansija direktno je zadužena za praćenje harmonizacije poreske legislative u Crnoj Gori sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti, kao i za realizaciju aktivnosti na ispunjavanju uslova za zatvaranje pregovora u ovom poglavlju. Crnogorsko poresko zakonodavstvo u najvećoj mjeri uslađeno sa pravnom tekovinom EU, a potpuna usklađenost biće obezbijeđena do momenta pristupanja.
Sa ciljem postizanja povezanosti i koordinacije sa zemljama članicama EU, kontinuirano se radi na primjeni najbolje prakse i standarda EU, izmjeni zakonskih propisa i jačanju administrativnih kapaciteta za primjenu istih. Do momenta pristupanja u okviru Poreske uprave biće izmijenjena i organizaciona struktura, s ciljem osnivanja centralne kancelarije za vezu, koja će biti nadležna za razmjenu informacija i upotrebu VIES sistema unutar EU.
ANALITIKA: Koliko vam uvođenje elektronskih servisa olakšava posao i da li doprinosi unapređenju odnosa sa poreskim obveznicima?
LAKIĆEVIĆ: Dugoročni napori i prioriteti Poreske uprave vezani su za unapređenje odnosa s poreskim obveznicima, smanjenje administrativnog opterećenja pri ispunjavanju poreskih obaveza, kao i modernizaciju poslovnih procesa i servisa za poreske obveznike, čime se olakšava posao, ne samo poreskim obveznicima, već i službenicima Poreske uprave. U martu 2014. godine proširili smo paletu e-usluga, pored mogućnosti elektronskog podnošenja IOPPD obrazaca i na PDV prijave, prijave poreza na dobit, finansijske iskaze i zahtjeve za povraćaj PDV-a.
Prednosti uvođenja elektronskih usluga obuhvataju uštedu vremena i materijala kroz izbjegavanje čekanja u redovima i korišćenja obimne papirologije, a poseban benefit je smanjenje mogućnosti za pojavu greške pri unosu podataka na manje od jedan procenat, dok je navedena stopa kod tradicionalnog načina podnošenja prijava i do 10 procenata.
ANALITIKA: Koji su prioriteti Poreske uprave u narednom periodu?
LAKIĆEVIĆ: U novembru prošle godine je Poreska uprava usvojila poslovnu strategiju za period do 2019. Navedenim dokumentom, pored misije i vizije Poreske uprave, definisani su i strateški prioriteti za reformu i jačanje ovog organa, među kojima je posebna pažnja posvećena borbi protiv sive ekonomije, jačanju fiskalne discipline i smanjenju poreskog jaza. Poslovna strategija predstavljaće polaznu tačku za dalje operativno planiranje i realizaciju predviđenih aktivnosti, a omogućiće i ocjenu ostvarenih rezultata naspram zadatih ciljeva.
Kada je u pitanju 2015. godina, fokus rada Poreske uprave biće na naplati budžetskih prihoda i smanjenju poreskog duga, sužavanju sive zone, kao i na unapređenju odnosa sa poreskim obveznicima, kroz promociju servisa i smanjenje administrativnih barijera za ispunjavanje poreskih obaveza.
Siniša GORANOVIĆ
