Problem sa spavanjem ima oko 65 odsto svjetske populacije. Psiholozi “lak san”, nespavanje, komešanje i izrazito rano buđenje često povezuju sa stresom, disbalansom organizma usljed ishrane, tempa života ili okolnosti, ali i sa novim tehnologijama koje nisu naročito povoljno za vaše zdravlje.
Debora Džejkobs, novinarka uglednog magazina “Forbs”, ističe da nije tajna da čovjek bolje funkcioniše, misli, živi, radi i donosi važne odluke kada je naspavan, i navodi neke od činjenica povezanih sa snom – koje ne smiju biti zanemarene.
Većina ljudi spava manje od osam sati u toku jedne noći, što je prema istraživanjima, minimalan do dovoljan broj časova kako bi čovjek bio potpuno odmoran.
Nedostatak sna uzrokuje mnoge poremećaje u organizmu, rizik za srčana oboljenja, moždani udar i dijabetes II tipa, a samim tim se skraćuje i životni vijek.
Nakon 17 do 19 neprospavanih sati, moždana aktivnost je slična nekome ko ima 0,5 promila alkohola u krvi.
San koji ste propustili tokom nedjelje ne možete nadoknaditi tokom vikenda – za organizam je važnije da svaki dan spavate optimalno, nego da prespavate cijela dva dana, dok ste u ostalim danima većinu vremena budni.
Ovo su sugestije za poboljšanje sna i svakodnevnog ritma:
Idite u krevet u isto vrijeme svako veče i budite se u isto vrijeme svakog jutra. Ovaj sistem spavanja uključuje i vikende, jer ćete uz poštovanje rasporeda biti znatno živahniji i energičniji.
Spavajte u jednom neprekidnom bloku. Isprekidano spavanje uzrokuje dnevnu pospasnost, a loše utiče na učenje, mermoriju, produktivnost i kreativnost. Zapravo, šest sati čvrstog sna, bez buđenja, bolje je nego osam sati spavanja sa prekidima.
Izbjegavajte kofein posle 2 sata noću. Čak šest sati poslije prvog gutljaja, kofein je i dalje prisutan u vašem tijelu, a poznato je da stimuliše oslobađanje adrenalina.
Izbjegavajte alkohol tri sata prije spavanja. Alkohol vas može uspavati, ali isto tako može uzrokovati buđenje na svakih 90 minuta, a ujutru se budite mamurni i bez elana.
Vježbajte između 17 i 19 časova. Ne praktikujte naporne treninge bar tri sata prije spavanja, jer vježbe podstiču podizanje tjelesne temperature od pet do šest sati. Da biste osjećali pospanost – temperatura tijela treba da opada.
Neka temperatura u vašoj sobi bude niska, a vazduh prijatan. Prema riječima Debore Džejkobs, idealna temperatura je 18 stepeni Celzijusa, jer peviše topla soba može izazvati noćne more.
Izbacite elektronske uređaje iz spavaće sobe. Dakle, ne držite kompjuter, TV, mobilni telefon i slične aparate u spavaćoj sobi, jer stvaraju smetnje podsjećajući vas šta sve treba ili možete da uradite. Prema jednoj studiji je utvrđeno da čovjek u prosjeku 150 puta dnevno pogleda u svoj mobilni telefon.
Čitajte pred spavanje, ali ne nešto povezano sa poslom. Opuštajuća literatura će vas brže uspavati i spriječiti dugotrajno okretanje u krevetu, što za posljedicu može imati pojačanu nervozu. Nakon što se unervozite, manje su šanse da ćete prije zaspati.
Zaštitite svoju privatnost. Ukoliko imate djecu ili kućne ljubimce, ne dopuštajte im da (uvijek) spavaju sa vama u krevetu po čitavu noć.
Prigušite svijetla u spavaćoj sobi. Izbjegavajte prejaka svijetla neposredno prije vremena za spavanje ili ukoliko se probudite u toku noći, jer će vas razbuditi.
Izvor: bizlife.rs; foto: b92.net
