Generalni direktor za rudarstvo i geologiju u Ministarstvu ekonomije Vladan Dubljević, kazao je uoči pregovora sa naftnim kompanijama, da su sve oči svjetskog naftnog biznisa sada uprte i u crnogorski dio Južnog Jadrana.
„U svjetskim naftnim krugovima, vlada mišljenje da je južni dio Jadrana najperspektivniji na cijeloj planeti. Iz analize kompanija, jasno se vidi da u Crnoj Gori postoji značajan resurs što se tiče nafte i gasa. Red veličine ulaganja u radni program istraživanja nafte, na koji su se obavezale kompanije-učesnice tendera je oko 100 miliona eura. Program, između ostalog, predviđa 3D seizmička istraživanja na cijeloj teritoriji, postavljanje dvije bušotine – jednu duboku na dubini 6.000 metara i drugu, pliću...“, kazao je Dubljević u intervjuu za Portal Analitika.
On je siguran da se drastični pad cijena nafte na svjetskim berzama, neće odraziti na zainteresovanost investitora.
„Vidite, proizvodna cijena nafte u Saudijskoj Arabiji je deset do 12 dolara po barelu. Sve ostalo je špekulacija - zarada. Pad cijena nafte je prouzrokovan političkim igrama, možda i nekim vrstom pritiska na Rusiju“, kaže Dubljević.
Pregovori sa tri konzorcijuma koji su se prijavili na tenderu, počeće sredinom januara, a Vlada je za te pregovore sastavila pregovaračku platformu.
ANALITIKA: Vlada je usvojila pregovaračku platformu za pregovore sa naftnim kompanijama koje su se prijavile za istraživanje nafte i gasa na Crnogorskom primorju. Šta piše u platformi?
DUBLJEVIĆ: Naš cilj je bio da skratimo pregovore na najmanju moguću mjeru, a da bi to postigli trebalo je donijeti zakon, podzakonske akte, modele ugovora – dokumente o kojima se ne pregovara. Ta dokumenta su dostupna javnosti od ljeta ove godine. Sa ovakvim usvojenim propisima, mi nemamo mnogo stvari da pregovaramo, jer nam je upravo bio cilj da smanjimo izloženost pregovorima. Jedna ista grupa ljudi, shodno usvojenim propisima, moći će da prati realizaciju svih tih, tipskih ugovora. Zbog toga nam je bilo potrebno više vremena. Dakle, pregovaračka platforma sadrži malo stvari o kojima se pregovara, kako je bilo i predviđemo tenderskom dokumentacijom. U suštini, predstojeći pregovori neće imati preveliki značaj na naše odnose sa naftnim kompanijama jer je praktično - skoro sve dogovoreno. Pregovaračka platforma je samo definisala minimum ispod kojeg nećemo ići, a o čijim detaljima ne bih govorio, jer nije mudro otkrivati unaprijed pregovaračke pozicije.
ANALITIKA: Da li je minimum na nivou onoga što su ponudile naftne kompanije?
DUBLJEVIĆ: Ponude naftnih kompanija nijesu na nivou minimuma definisanim pregovaračkom platformom.Cilj pregovaračke platforme je da uradimo to na način koji će omogućiti najveće benefite državi. Najosjetljivije pitanje kojim ćemo se baviti je učešće u podjeli teritorija gdje će se vršiti istraživanje nafte i učešće kompanija u nekim zajedničkim preduzećima…
ANALITIKA: Da li je vlada onda, zadovoljna ponudama tri konzorcijuma?
DUBLJEVIĆ: Vlada je zadovoljna ponudama naftnih kompanija. Tu nema nikakve dileme. Cijeli ovaj tenderski potupak nije zasnovan na principima na kojima su zasnovani tenderi za javne nabavke - gdje se traži najjeftinija ponuda. U ovom konkretnom slučaju, Vlada ima jasno definisan cilj šta želi da ostvari ovim postupkom, odnosno imamo definisan najpovoljniji mogući scenario. Zbog predstojećih pregovora koji će početi sredinom januara, ne bi bilo mudro otkrivati ga.
S druge strane, sve zainteresovane kompanije su imale mogućnost da se izjasne koliki je njihov nivo željenog interesa u nekom ugovoru, u smislu da li žele da budu operator ili samo partner u istraživanju i eksploataciji nafte. I šta su njihove preferirane teritorije. Ne kažemo da nijesmo zadovoljni njihovim željama i predviđenim radnim planom, ali mi imamo neke uslove koje bi željeli da se obavezno ispune. Zbog toga naša pregovaračka platforma sadrži niz mogućih scenarija. Naravno, zadatak pregovaračkog tima je da postigne najpovoljniji. Mi imamo pravo, shodno propisima, da mijenjamo i djelove inicijalnih ponuda, ukljućujući članove konzorcijuma.. Za nas je pitanje svih pitanja, kako će da upravljaju našim resursima. Pregovaračka platforma, na neki način, finalizuje to ključno pitanje.
ANALITIKA: Kad već govorimo o ponudama naftnih kompanija, o kolikim se ulaganjima radi u istraživanje nafte i gasa?
DUBLJEVIĆ: Ulaganja u radni program istraživanja nafte, na koji su se obavezale kompanije su oko 100 miliona eura. Program, između ostalog, predviđa 3D seizmička istraživanja na cijeloj teritoriji, postavljanje dvije bušotine – jednu duboku na dubini 6.000 metara i drugu, pliću...
Ulaganja u istraživanje nafte jesu bitna, ali državi ne donose nikakve benefite. Prihode državi donosi samo eksploatacija, odnosno proizvodnja. Tako je svuda u svijetu. Ali, te iste naftne kompanije će morati da osnuju svoje kompanije u Crnoj Gori i da zaposle određeni broj. Pregovaramo oko nekih kontribucija za socijalnu odgovornost prema njima...Investicija od 100 miliona eura je značajna, ali je daleko veći benefit od pokretanja jedne potpuno nove industrije.
ANALITIKA: Kada se očekuje okončanje pregovora?
DUBLJEVIĆ: Ne očekujem teške pregovore, jer smo većinu stvari definisali. Prva runda pregovora biće okončana već krajem januara, a druga runda bi mogla biti završena u prvoj polovini februara - gdje ćemo pred naftnim kompanija iznijeti konačni državni prijedlog. Možemo i da kažemo - uzmite ili ostavite. Svakako, nema žurbe, jer je riječ o poslu koji traje 30 godina.
ANALITIKA: Koja je ponuda najbolja? Američka?
DUBLJEVIĆ: To Vlada u ovom trenutku ne može saopštiti. Izvršili smo tehničku evaluaciju ponuda i znamo ko je prvorangirani ponuđač. Bez obzira na to, Vlada pregovara sa svim kompanijama i od odgovora na naša postavljena pitanja, zavisi koji ćemo im scenario istraživanja predložiti. Dakle, više koncesionara pod jedan ili dva ugovora je sasvim realna opcija. Kako ćemo ih mi uvezati, zavisiće od njihovih odgovora na naša pitanja tokom pregovora. Teoretski, svaka prijavljena kompanija može dobiti posao.
ANALITIKA: Kada bi moglo da se očekuje postavljanje istražne bušotine?
DUBLJEVIĆ: Smatram da bi istražna bušotina mogla da bude postavljena vrlo brzo-već 2016. godine ili godinu kasnije. Trenutno, sve oči svjetskog naftnog biznisa su uprte u crnogorski dio Južnog Jadrana.
ANALITIKA: Zašto?
DUBLJEVIĆ: U svjetskim naftnim krugovima, vlada mišljenje da je južni dio Jadrana najperspektivniji na cijeloj planeti. Iz analize kompanija jasno se vidi da u Crnoj Gori postoji značajan resurs što se tiče nafte i gasa. Međutim, u ovom momentu nezahvalno je baratati ciframa kao i prihodima od nafte.
ANALITIKA: U Strategiji razvoja energetike od prije desetak godina navodi se da su rezerve nafte sedam milijardi barela?
DUBLJEVIĆ: Tako je, ali tek kad se završe istraživanja možemo znati da li je to zaista tako. Ono što mogu da kažem jeste da potencijal postoji. Ovaj biznis je kao „zlatna groznica“: gdje se nađe nafta, tamo idu svi.
Predrag ZEČEVIĆ
