Poslanici Skupštine Crne Gore razmatraće 25. novembra Prijedlog zakona o autoputu, kojim zakonodavna vlast treba da da zeleno svjetlo za početak gradnje najvećeg infrastrukturnog projekta u našoj novijoj istoriji.
U pitanju je, maltene, tipski prijedlog zakona karakterističan za sve kineske investicije u Evropi, kada se investicije realizuju međudržavnim ugovorom. No, prijedlog je izazvao oprečne političke reakcije političkih partija pozicije i opozicije, ali i bivših članova diplomatskog kora, bez ozbiljnijeg udubljivanja u ekonomske benefite projekta.
Portal Analitika, bez namjere da se miješa u političke igre koje prate ovaj projekat, objavljuje najznačajnije stavke socio-ekonomske analize projekta i detalje o kineskom kreditu, koji pokazuju osnovne karakteristike projekta. Studije pokazuju da je projekat ekonomski opravdan, da će se isplatiti za 17 godina, a da je prosječna vrijednost nedostajućih sredstava za period otplate kredita, a koji će se finansirati iz budžeta, oko 25 miliona eura na godišnjem nivou.
To praktično znači da nema govora o tihom „dužničkom ropstvu“ koji se najavljuje od MMF-a i Svjetske banke u slučaju gradnje ovog projekta, a koji su motivi ovakog nastupa ovih institucija ostaje da se nagađa.
Kredit nezabilježen u poslovnoj praksi: Prema potpisanom ugovoru o kreditu, prioritetnu dionicu autoputa dužine 42 km na relaciji Smokovac-Mateševo, gradiće kineska kompanija CCCC, odnosno njena kćerka-firma CRBC koju podržava EXIM banka za 809,56 miliona eura pez PDV-a. Hrvatski Konstruktor je za istu dionicu, sada daleke 2009. godine, ponudio 904 miliona eura, što je tada ocijenjeno kao veoma povoljna ponuda. Međutim, Konstruktor nije bio u stanju da obezbijedi bankarske garancije.
Kineska ponuda je jeftinija za skoro 200 miliona eura od američko-turskog konzorcijuma Behtel-Enka, koju je crnogorska vlast glatko odbila, iako je bila pod žestokim diplomatskim pritiskom da se obavezno prihvati.
Kineska EXIM banka je za izgradnju prioritetne dionice autoputa prema sjeveru ponudila kredit sa rokom otplate od 20 godina, šestogodišnjim grejs periodom i kamatom od svega dva odsto godišnje.
Grejs period povećan sa pet na šest godina: U pitanju je povlašćeni kredit, za koga se slobodno može reći da je među najpovoljnijem na svijetu. Koliko je u pitanju povoljan kredit, svjedoči podatak da je upola jeftiniji od kredita MMF-a, Svjetske banke ili Evropske investicione banke, s tim da kineska EXIM banka nije tražila dodatne političko-ekonomske uslove koji su karakteristični za kredite koji daju vodeće svjetske finansijske institucije.
U odnosu na prvobitnu ponudu, vladini pregovarači - ministri Ivan Brajović iRadoje Žugić - uspjeli su da povećaju grejs period sa pet na šest godina, sa niskom kamatom koja nije zabilježena u poslovnoj praksi.
Drugim riječima, država Crna Gora tek od 2021.godine početi da vraća kredit kineskoj banci, po izuzetno povlašćenim uslovima - i to dvije godine nakon što autopu bude pušten u saobraćaj.
Što kaže socio-ekonomska analiza: Prema socio-ekonomskoj studiji, period povratka sredstava koja su potrebna za gradnju prioritetne dionice autoputa od Smokovca do Mateševa iznosi 17 godina od perioda gradnje, odnosno 13 godina od početka njegove eksploatacije
Analiza projekta je pokazala opravdanost i u odnosu na ekološke uštede kao i zbog smanjanja troškova prilikom saobraćajnih udesa.
Analiza, čiji su djelovi samo djelimično procurili u javnost, predviđa, smanjenje broja saobraćajnih nezgoda, povećanje pristupačnosti teško pristupačnim predjelima, povećanje mobilnosti i pozitivan uticaj na ravnomjerniji demografski razvoj.
Pored toga, izgradnja autoputa, kako se vjeruje, uticaće na poboljšanje tržišnih uslova poslovanja i povećanje konkurentnosti preduzeća, olakšan pristup regionalnom tržištu, te snižavanje zavisnih troškova nabavke.
S tim u vezi, kako vjeruju autori studije, očekuje se bolja valorizacija potencijala iz domena poljoprivrede, šumarstva i ubrzan razvoj turizma sjevera države.
Autori očekuju povećanje zaposlenosti i promjena strukture zaposlenosti, bolje iskorišćavanje potencijala Luke Bar i Kontejnerskog terminala i njihovu bolju vezu sa gravitacionom zonom.
U studiji se potencira i korist zbog učešća domaće operative, kojima je pripalo da grade 30 odsto projekta. Sve će to doprinijeti, kako smatra socio-ekonomska analiza, čiju izradu je koordinirala Jasmina Ćetković profesorica Ekonomskog fakulteta, stvaranju multiplikativne makroekonomskih efekata i ekonomsku opravdanost projekta u roku od 17 godina.
Podaci iz okruženja pokazuju i da se broj saobraćajnih nesreća smanjuje za tri puta sa izgradnjom autoputa. Istovremeno, finansijska analiza pokazala je djelimičnu opravdanost gradnje autoputa. Država će, ipak, morati da subvencioniše preduzeće za upravljanje autoputom oko 25 miliona eura godišnje.
Tehničke karakteristike projekta: Ukupna dužina autoputa od Bara do Boljara je 169,2 km. Najteža dionica Smokovac-Mateševo duga je 42 km, od čega više od 17 km otpada na tunele, 3 km na mostove i pola kilometra na vijadukte. Dionica Smokovac–Uvač izuzetno je kompleksne geomorfološke građe i jedna od najtežih u Evropi koju treba savladati u narednom periodu.
Koliko je tehnički složen projekat, govori podatak da će biti građeno na nadmorskim visinama od 50 do 1.100 metara nadmorske, a čak 30 odsto radova biće na visini od 600 do hiljadu metara. Od ukupne trase, usjeka i nasipa je 47,6 odsto. Šansa domaće operative, da parira kineskim kompanijama je u zemljanim i betonskim osnovnim radovima.
Poreske olakšice Kinezima: Prijedlogom zakona o autoputu, predviđene su poreske olakšice kineskim investitorima, u vidu uobičajenog oslobađanja poreza i doprinosa za kineske radnike, kao i oslobađanje poreza na dobit kineskog investitora.
Prema slovu predloga propisa, porez na dodatu vrijednost (PDV) plaćaće se po stopi od nula odsto na promet prozvoda i usluga namijenjenih za gradnju autoputa koje realizuje izvođač radova ili za njegov račun.
"Porez na dohodak fizičkih lica, koji je ostvaren u Crnoj Gori, ne plaćaju zaposleni kod izvođača radova, koji nijesu državljani Crne Gore ili nemaju prebivalište u njoj. Strani državljanin zaposlen kod izvođača radova, koji je angažovan na gradnji autoputa, oslobađa se plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje", navodi se u Prijedlogu zakona.
Investitor će plaćati akcizu za gorivo po cijeni od 169 eura za tonu, što je gotovo tri puta manje od sadašnje koja iznosi oko 450 eura po toni. Definisano je da će tehnički pregled obavljati državna komisija, koju će imenovati Vlada.
U ugovoru o finansiranju piše da će se obaveze strana koje proističu iz njega tumačiti u skladu sa zakonima Kine. Navedeno je i da će se bilo koji spor rješavati putem prijateljskih konsultacija, a ukoliko se rješenje ne postigne svaka strana će imati pravo da preda taj spor na arbitražu Međunarodnoj privrednoj i trgovinskoj arbitražnoj komisiji Kine (CIETAC).
No, za izvođenje i gradnju autoputa je predviđena – međunarodna arbitraža u Švajcarskoj, čime se Crna Gora zaštitila od eventualne pristrasnosti u sporu.
Potreban monitoring korišćenja sredstava: Prema slovu dogovora sa Kinezima, projekat izgradnje autoputa zbog nepredviđenih okolnosti može biti skuplji najviše do 10 odsto. Zbog toga, ali i zbog činjenice da će oko 30 odsto građevinskih radova izvoditi domaća građevinska operativa, Vlada mora, u toku gradnje, da vrši rigorozni monitoring troškova gradnje.
Formiranjem organa, koji će rigorozno kontrolisati troškove izgradnje, ne samo da će država ućutkati priče „sa zapadne strane“, da su Kinezi netransparentni na tenderima, zbog čega se CRBS našao na crnoj listi Svjetske banke, no će uvjeriti i dio nepovjerljive domaće javnosti da je u pitanju transparentan projekat.
Crna Gora je jedina zemlja Evrope koja nema metar autoputa, a s obzirom da će se autoput naplaćivati otprilike oko 8 centi po kilometru, jasno je zbog čega je projekat isplativiji od brze ceste čije je korišćenje besplatno.
Gradnja autoputa, o kojoj se priča već deset godina, svako će dovesti do ravnomjernijeg razvoja Crne Gore, ali se njegovi puni efekti mogu očekivati tek kada se Bar poveže sa granicom Srbije.
Predrag ZEČEVIĆ
