Nekoliko mjeseci nakon što je Rusija ušla u ekonomski rat sa Evropskom unijom, a Crna Gora se našla na udaru ruskih sankcija, jedino u Atlas banci kažu da je odluka Centralne banke Rusije - da zatvori Atlas banku u Moskvi - politički motivisana. Ostale kao da ta odluka ne dotiče, iako je osnovna ekonomska logika da se zatvaranje nekog tržišta, pa makar i najmanjeg, negativno odražava.
Uvozno orjentisana crnogorska ekonomija, sa izraženim spoljno-trgovinskim deficitom, na tržište Rusije plasirala je - po riječima ministra poljoprivrede Petra Ivanovića - za pet mjeseci proizvoda u vrijednosti od osam i po do deset miliona eura. Godišnje bi to značilo oko 20 miliona eura. Kupce na tržištu Rusije imala su crnogorska vina, pršuta i druge mesne preradjevine. Četiri dozvole za izvoz pršute:Nakon što se Crna Gora pridružila sankcijama EU prema Rusiji, slučajno ili ne, nadležni iz ruske države su, kako su prenijeli mediji, odlučili da zabrane izvoz mesa na to tržište za četiri naše kompanije uz obrazloženje da su meso, porijeklom iz EU, uglavnom Holandije, izvozili u Bjelorusiju, koja je u Carinskoj uniji sa Rusijom i Kazahstanom. InspektoriRoseljhoznadzora - ruske veterinarske i fitosanitarne službe - su obavili kontrole mesa u Crnoj Gori i 13. oktobra tri crnogorska preduzeća su dobila dozvole za izvoz. Četiri preduzeća - nijesu.
U crnogorskom Ministarstvu poljoprivrede, inače vrlo otvorenom za javnost, nijesu željeli da odgovore na pitanje: trpi li crnogorska ekonomija konkretnu štetu od takve odluke Rusije? Iz ministarstva su saopštili da je ministar Ivanović na tu temu već rekao sve što ima. A ministar je ranije rekao da nijesu dobili izvještaj ruskih kolega, ali da zna da se ne radi o eventualnoj preprodaji proizvoda iz EU. Kako je dodao, Crnu Goru su nedavno posjetili inspektori ruske Vetrinarske uprave i ustvari se, kako tvrdi ministar, radi o usaglašavanju procedura kako bi poljoprivrednici mogli nesmetano da izvoze svoje proizvode.
„Ne vidim nikakvu potrebu da se ovo pitanje politizuje, niti stavlja u kontekst bilo čega drugoga do onoga na čemu ovo Ministarstvo uporno insistira, a to je da moramo dostići standarde onih zemalja koje su naša izvozna tržišta“, rekao je tada ministar Ivanović.
Je li baš tako? Ili ministar svjesno zaobilazi priču o politizaciji (čitaj: političkoj odluci zvanične Moskve). Jer, još prošle godine je šest proizvođača mesa i mesnih prerađevina iz Crne Gore, nakon godinu dana dodatnog usaglašavanja standarda, dobilo i konačnu saglasnost ruskih inspekcijskih organa da proizvode mogu izvoziti na tržište Rusije. Crnogorski ambasador u Moskvi Zoran Jocović javno je rekao da su te kompanije dozvolu pokušavale da dobiju tri godine i da su je tek dobile nakon detaljnjih provjera ruskih nadležnih organa. Što u prevodu znači da je ruskim vaterinarskim i forosanitarnim službama sigurno i tada bilo poznato da se u Crnoj Gori baš i ne gaje svinje, već da meso uvozimo iz zemalja EU i od njega pravimo „crnogorsku pršutu“. Samo što im to - tada nije smetalo.
Sad ispada da je to ključni problem i da su Crnogorci pokušali da nekako prevare Carinsku uniju.
Rusi znali da se CG pršuta pravi od EU mesa: Direktor najvećeg izvoznika pršutaPanto distribucija, Dejan Šuškavčević, kazao je za Portal Analitika da oni, iako imaju dozvolu, ne izvoze na tržište Rusije, iz dva razloga. Prvi je što uvoze meso iz EU, pa ga kod nas prerađuju i dalje prodaju. “Crna Gora nema sirovinsku bazu da bi mogla da ima primarnu proizvodnju mesa. Crna Gora suši isključivo uvozno meso. Kada smo dobili dozvolu, naša sirovinska baza je bila iz država EU. Sada postoji politički nesporazum između EU i Ruske federacije i oni ne žele to meso. A, ako ga ne žele, mi nemamo ništa drugo da im ponudimo. Ne možemo im ponuditi meso od svinja koje su odgajane u Crnoj Gori, jer mi to, naprosto, nemamo“, objašnjava Šuškačević.
Drugi razlog je što je sada meso u Rusiji jeftino, jer rublja pada, pa sve i da proizvode meso od domaćih svinja ne bi imali tako kome da ga prodaju. Rusija, kaže Šuškavčević, nabavlja meso iz Argentine, koje je jeftinije od onog iz EU. Ekonomska analitičarka Ana Nives Radović, međutim, kaže da je očigledno da su se crnogorska preduzeća zavaravala da će im se sada otvoriti rusko tržište, pa će maltene moći da izvoze bilo kakvu robu. „Očigledno je da su crnogorska preduzeća potcijenila činjenicu da je rusko tržište ozbiljno i da kontrole neće biti jako stoge. Rusko tržište po svojim standardima nije ništa manje zahtjevno od evropkog. Posljednjih godina ruskim građanima je jako porastao standard, tako da su kupovali kvalitetnu robu, i koje će i sada birati da li će uvesti nešto je manje kvalitetno iz Crne Gore“, kaže Nives Radović.
U Atlas banci ne sumnjaju da se umiješala politika: No, ne muče muku samo proizvođači mesa.
I Atlas banka ima probleme u Moskvi za koje tvrde da imaju veze sa odlukom Crne Gore da se pridruži sankcijama EU. Atlas banci u Moskvi - koja je bila jedina crnogorska banka u Rusji - zabranjen je rad zbog sumnje da je iznijela 180 miliona eura iz te zemlje. Dobro upućeni tvrde da je jedan od razloga za ovakvu odluku odluka predsjednika Rusije Vladimira Putina da se ukrupni bankarski kapital zbog čega se svake nedjelje zatvaraju male banke, kakva je sa aspekta ruskog tržišta bila Atlas banka Moskva.
Ali i odlivanje deviza iz zemlje, zbog čega se na njegovom udaru i nalaze strane banke. U Atlas grupi kažu da je odluka politička motivisana, tim prije što im je i Udruženje banaka Rusije pružilo podršku, jer smatraju da je odluka Centralne banke te zemlje preoštra. Sudski postupak još traje, a za sada se zna da će deponenti biti isplaćeni i da će banka biti prodata.
U turizmu će tek da procjenjuju štetu: Da li je i koliku štetu pretrpio crnogorski turizam jer su nam Rusi među glavnim gostima, za sada se još ne zna.
Stručnjaci su listom objašnjvali da ćemo dobro po džepu osjetiti odluku da se zavadimo sa Rusijom, no prema zvaničnim podacima resornog Ministarstva mi smo čak ove godine i profitirali.
Za prvih osam mjeseci prihodovali smo za 2,2 odsto više novca nego lani u isto vrijeme i imali jedan odsto više turista. Još nema podataka za prvih deset mjeseci. Zna se da je septembar bio loš zbog kiše, ali je oktobar bio bolji nego lani. No, sve i da zvanična statistika pokaže da to što se dešava kod Rusa sa nama nema veze, u stvarnosti je stanje malo drugačije. Jer, dosta ruskih turista - koji ovdje provode svoje odmore - ne ulazi u zvanične brojke jer ljetuju ili u svojim kućama ili u kućama svojih prijatelja.
Ekonomska analitičarka Ana Nives Radović kaže da je zato teško u ovom trenutku reći da li je zaista riječ o osvetoljubivoj politici Moskve prema Crnoj Gori. „Prvo treba vidjeti da li su crnogorska preduzeća pokušala na prevaru da plasiraju proizvode na tržšte Carinske unije. Mislim da Crna Gora nije promišljeno ušla u tu priču jer je trebalo da vodi računa i o tome da zadrži rusko tržište i nakon što se ponovo uspostavi ekonomska saradnja sa EU“, kaže ona.
Teško je, kako kaže Radović, u ovom trenutku reći i koliko smo u brojkama izgubili zbog odluke da se pridružimo sankcijama EU prema Rusiji. „Turistička sezona je mjerljiva u odnosu na ruske turiste. Gubitaka svakako ima kada blokirate sebi put ka bilo kom tržištu, a ovdje je riječ o jednoj velikoj zemlji. Najmanji gubitak moramo zato uzeti u obzir jer će ostaviti posljedice na crnogorsku ekonomiju”, kaže ona.
Crna Gora nikada nije potpisala sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom. Kako nam je rekao bivši ambasador u toj zemlji Slobodan Backović, o tome se pregovaralo, ali sporazum nikada nije potpisan. To je bio argument onima koji su tvrdili da odluka zvanične Moskve neće negativno uticati na našu ekonomiju.
Da li su bili u pravu, znaće se brzo. Kada se svedu turistički i ostali bilansi na kraju godine. Bez obzira na to što nadležni ne žele da vide prste politike u svemu ovome, biće ipak da je istina malo drugačija.
Vesna RAJKOVIĆ NENADIĆ
