Plavi svijet je u junu u okviru projekta "NETCET – Mreža za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu" započeo novo istraživanje dobrih delfina u Jadranu, u području Ravene, gdje je opažen albino dobri delfin.
Albus izgleda dobro, uhranjeno, nije izolovan od drugih delfina, a bio je u društvu s drugim, normalno obojenim dobrim delfinima. Obje životinje su plivale i lovile ribu, a s obzirom na to što su u grupi bile samo dvije odrasle životinje istraživači pretpostavljaju da je Albus mužjak.
Kod životinja u prirodi boja tijela obično je prilagođena boji okoline u kojoj žive, zbog čega primjerke koji se ističu bojom puno lakše uoče grabljivci. Stoga postoji mogućnost da ostale životinje izoluju albino jedinku, kako ih ne bi otkrivala i izlagala opasnosti.
Međutim, ističu iz Plavog svijeta, delfini su izuzetno društvene i brižne životinje, koje ne napuštaju članove svojih grupa niti u trenucima opasnosti. Osim toga, u Jadranu su dobri delfini gotovo jedini predatori, a nema velikih morskih pasa. Jedini koji predstavljaju opasnost za delfine su ljudi, pa je na njima odgovornost da Albusa pokušaju zaštiti i osigurati mu budućnost.
Dobri delfini su obično crne do tamno sive boje po leđima i bokovima, te svijetlosive po trbuhu. Boju im daje melanin, pigment koji proizvode stanice koje se nalaze u koži. Međutim, kao i među ljudima, povremeno se javljaju jedinke koje zbog genske mutacije nemaju pigment. Koža takvih jedinki je ružičasto - bijela, a ako pigment nedostaje i u očima, oči su crvene. Ta pojava naziva se albinizam, a takve životinje albino jedinkama.
Albinizam je do sada zabilježen kod dvadesetak vrsta kitova (i delfini spadaju u grupu kitova), a vjerovatno najpoznatiji bijeli kit je Moby Dick – bijela ulješura iz romana Hermana Melvila.
Ta je pojava toliko rijetka da je od sredine 20. stoljeća, kada je zabilježen prvi albino dobri delfin, u cijelom svijetu zabilježeno svega dvadesetak takvih delfina, a jedan od njih je sada u Jadranu.
oslobodjenje.ba
