U pismu od 18. novembra Božović je, povodom javnih stavova hrvatskih zvaničnika i zaključaka proisteklih iz kontakata delegacija dvije države, izrazio zabrinutost zbog povezivanja napretka Crne Gore u evropskim integracijama sa prihvatanjem hrvatskog prijedloga ugovora o kopnenoj granici.
„Crna Gora je svoju opredijeljenost za članstvo u Evropskoj uniji potvrdila konkretnim rezultatima i dosljednim ispunjavanjem preuzetih obaveza. Očekujemo da se njen napredak procjenjuje isključivo na osnovu ostvarenih rezultata i utvrđenih evropskih kriterijuma“, naveo je Božović.
Podsjetio je da je Hrvatski sabor Deklaracijom o promovisanju evropskih vrijednosti u jugoistočnoj Evropi od 21. oktobra 2011. godine zauzeo stav da otvorena bilateralna pitanja ne smiju biti prepreka pristupanju država kandidata Evropskoj uniji, niti razlog za usporavanje procesa.
Prema njegovim riječima, Crna Gora očekuje da se ti principi dosljedno primjenjuju i u njenom slučaju.
Božović je naglasio da Crna Gora ne dovodi u pitanje Badinterova načela, niti međunarodno pravo kao osnov za utvrđivanje državnih granica, ali da njihovo prihvatanje ne znači i saglasnost sa jednostranim određivanjem konkretne granične linije.
„Crna Gora ne može prihvatiti rješenje koje nije rezultat pregovora i sporazuma dviju država, niti se može odreći svojih pravnih pozicija. Pitanje granice mora biti riješeno na osnovu činjenica i međunarodnog prava, uz uvažavanje interesa obje države“, istakao je Božović.
U tom cilju, kako je naveo, Crna Gora je spremna za intenzivan i konstruktivan bilateralni dijalog, kako bi se došlo do obostrano prihvatljivog i trajnog rješenja.
„Crna Gora izražava spremnost da u najskorijem periodu pripremi i dostavi nacrt sporazuma o granici na kopnu i moru, koji će biti predmet daljeg usaglašavanja dviju strana, uz uvažavanje interesa obje države“, navodi se u pismu.
Ukoliko dvije države ne postignu dogovor, Božović smatra da bi odgovorno rješenje bilo zaključivanje sporazuma o zajedničkom podnošenju spora o razgraničenju na kopnu i moru pred obostrano prihvatljivom međunarodnom instancom.
Prema njegovoj ocjeni, takav pristup obezbijedio bi pravnu sigurnost, ravnopravnost strana i trajnost rješenja.
„Istovremeno, otvoreno bilateralno pitanje ne bi trebalo da se koristi kao sredstvo uslovljavanja u završnoj fazi pristupnih pregovora. Takav pristup nije u skladu sa duhom evropske integracije, načelom dobrosusjedskih odnosa ni principom jednakog tretmana država kandidata“, poručio je Božović.
On je naglasio da su Crna Gora i Hrvatska prijateljske, susjedne i savezničke države koje dijele iste evropske i evroatlantske vrijednosti, te da nesuglasice treba rješavati kroz međusobno poštovanje i očuvanje dobrosusjedskih odnosa.
„Crna Gora želi da postane članica Evropske unije kao ravnopravna država, sa riješenim otvorenim pitanjima, ali ne po cijenu odricanja od legitimnih pravnih pozicija. Uvjereni smo da je takav pristup u interesu obje države i evropske budućnosti regiona“, zaključio je Božović.








