Ambiciozna ideja naučnika Lerija Metisa podrazumijeva letjelicu koja bi mogla da izađe iz broda stacioniranog na površini ili balona. Letjelica bi istraživala predjele i mora Saturnovog mjeseca, prikupljala uzorke i vraćala se na “majčinski brod” da napuni baterije i preda uzorke na analizu.
Ukoliko ovaj plan uspije, dramatično će se promijeniti način ljudskog istraživanja svemira. Roverima na Marsu neophodne su mobilne laboratorije, kako ne bi bili ograničeni u istraživanju terena. Metisova letjelica, teška 10 kilograma, zaobilazi tu barijeru, a pride je i jeftinija opcija.
“Predlažemo razmatranje male letjelice, rotorkopter težine do 10 kilograma, koja može da poleti iz balona ili lendera kako bi fotografisala i pravila mapu, da sleti na više lokacija i napravi mikroskopske slike i prikupi uzorke čvrste i tečne materije i vrati se na matični brod zbog analize i punjenja baterija”, naveo je Metis u opisu plana.
Metis je istakao da ovakav plan ne bi bio moguć prije samo nekoliko godina, ali da je napretkom u dron tehnologiji i robotici došlo do revolucije na planu starih koncepata misija, što znači da je sada moguće slanje letjelice sposobne za istraživanje Titana.
NASA bi takođe mogla da bira funkcije letjelice - da li će ona da radi van balona ili lendera.
“Za misiju iz lendera, letjelica omogućava detaljno istraživanje velikog područja oko broda, obezbjeđujući okvir za mikro-slike i uzorke, a sa preciznim slijetanjem blizu jezera omogućava prikupljanje čvrste i tečne materije. Za misiju iz balona, omogućava istraživanje površine i prikupljanje uzorka na globalnom novu, bez potrebe za odvojenim lenderom, niti da se balon približi površini, što smanjuje troškove i rizike”, naveo je Metis.
Hafington post navodi da je NASA Metisovom timu dodijelila 100.000 eura da nastavi sa razvojem ovog projekta. A kada će projekat biti finaliziran - negdje u budućnosti. Iako je tehnologija došla do tačke kada ovakva ideja može da postane plan, i dalje treba mnogo toga da se uradi. NASA se nada da će lansirati “kvadkopter” 2040. godine.
U međuvremenu, letjelica “Kasini” juče je proletjela pored Titana, prikupljajući informacije o mjesečevoj atmosferi i jezerima. Iako je u Sunčevom sistemu Titan jedno od najintrigantnijih mjesta na kojima bi možda mogao da postoji život, postoji mnogo razloga za skepticizam. Titanova mora sastoje se od tečnog metana, dok je atmosfera - od cijanovodične kisjeline - mnogo hladnija od Zemljine. “Kasini” je, međutim, otkrio da postoji mogućnost da se ispod ledene Titanove kore krije tečna voda.
