Pročitajte koje su njihove karakteristike...
Foksuirani su na sadašnjost: Najveća razlika između onih koji se previše i brinu i ovih drugih jeste to što ljudi koji se ne brinu previše imaju nevjerovatnu moć ostajanja u sadašnjosti, odnosno ne razmišljaju o onome što bi moglo da se desi. U njihovom govoru rijetko možete čuti „Šta ako...“. Takvi ljudi obično sagledaju problem i odmah nalaze rješenje, a naučno je dokazano da im mozak brzo radi, dok neko ko se brine nije u stanju da sagleda problem s distance.
Primjer: Vaše dijete se vraća kući s lošim ocjenama. Previše brižne majke će odmah razmišljati da će zbog toga imati loš prosjek što dovodi do toga da će teže upisati srednju školu – „Obično bolje uči, pametan je, ovo je samo period“, brižni će reći sebi. S druge strane, bezbrižni će odmah prepoznati problem i podstaći dijete da više uči.
Mozak im radi drugačije: Nedavna studija je pokazala da mozgovi bezbrižnih i brižnih potpuno drugačije funkcionišu u stresnoj situaciji. Istraživanje je obuhvatilo 71 ženu koje su gledale slike uznemirujućeg sadržaja, a za to vrijeme se mjerila njihova moždana aktivnost. Mozgovi onih koji su pozitivnije razmišljali bili su manje aktivni od brižnih. Ovo pokazuje da oni koji se previše brinu imaju problem da pozitivno razmišljaju u teškim situacijama i zapravo ispoljavaju negativne emocije.
Više rizikuju u životu: Brižni ljudi teže donose odluke, što je logično ako uzmemo u obzir njihove strahove. Bezbrižni nemaju strah od neuspjeha, čak iako imaju strahove u glavi oni rade na tome da ih što prije riješe i stalno idu dalje.
Perspektivni su: Bezbrižni nemaju najgori scenario u glavi čak i kada se loše stvari dešavaju. Na primjer: Brižna osoba se brine da će izgubiti posao. Takva osoba će odmah imati najpesimističniji scenario u glavi da će ostati bez krova nad glavom i živjeti ispod mosta. Bezbrižni će se već fokusirati na traženje novog posla.
Ulaze u srž problema: Brige vas kao vir uvlače i oduzimaju vam kontrolu. Dok se vi brinete, bezbrižni će već biti deset koraka ispred vas u rješavanju problema. Ne dozvolite da budete uvučeni u vir briga i problema jer tek onda nećete znati kako da pomognete sami sebi.
I bezbrižni brinu, ali u određeno vrijeme: Psiholozi savjetuju strategiju zvanu „stolica briga“, koja funkcioniše na sledeći način: odvojite 15 minuta tokom dana kada ćete samo razmišljati i iznijeti svoje brige. Izvan tih 15 minuta ne dozvolite sebi da se previše brinete i budete pesimistični. Potrudite se da ovih 15 minuta uvijek provodite na istom mjestu. Tako ako vas obuzme osjećaj brige uvijek sebi možete reći „Misliću o tome kasnije“.
Imaju više samopouzdanja: Pesimistima uvijek fali samopouzdanje da neće moći da se uhvate u koštac sa stvarima koje bi mogle da pođu po zlu. Bezbrižni posjeduju samopouzdanje da loše stvari prihvataju kao izazove sa kojima se u životu moraju susresti.
Oni uvijek vide svijetlo na kraju tunela: Nije kao da bezbrižni ljudi jašu jednoroge ili su nepopravljivi optimisti, ali jednostavno znaju (jer je i na milion primjera potvrđeno) da posle kiše uvijek dolazi sunce kome se oni raduju.
Sebi postavljaju uvijek prava pitanja: „Da li je to moj problem i kako da ga riješim“; „Da li imam kontrolu nad njime?“; „Da li radim sve što mogu kako bih riješila tu situaciju“; „Ako je ova situacija neizbježna onda nema razloga da se brinem previše“
Prihvataju negativne emocije kao simptom: Previše brižni ljudi nisu u skladu sa svojim emocijama, pa one negativne često odbijaju da prihvate, smatrajući da ne treba da budu dio nas. Bezbrižni i psihološki zdravi ljudi negativne emocije posmatraju kao znak i žele da znaju šta uzrokuje te emocije, da li je to posao, ljubav, neplaćeni računi, nevažno ali tome će posvetiti svoju pažnju.
Izvor: b92.net; foto: vividlife.me
