Međunarodni tim stručnjaka analizirao je uzorke DNA i snimke mozga više od 1.500 zdravih 14-godišnjaka i dao im niz testova za verbalnu i neverbalnu inteligenciju.
Stručnjaci su se usredsrijedili na cerebralni korteks, najdublji sloj mozga koji je odgovoran za pamćenje, pažnju, percepciju, misli, jezik i svijest.
Potom su analizirali više od 54.000 genetskih varijacija povezanih s razvojem mozga i otkrili da, u prosjeku, tinejdžeri s određenom varijacijom gena imaju tanji sloj korteksa u lijevoj polovini mozga.
Ta grupa djece je postigla lošije rezultate na testovima inteligencije.
„Genetska varijacija koju smo otkrili povezana je sa plastičnošću sinapsi, odnosno s time kako neuroni komuniciraju“, rekla je Silvana Desrivieres, koja radi istraživanja na Institutu za psihijatriju londonskog Kings koledža.
„To bi nam moglo pomoći da razumijemo šta se na neuronskm nivou događa kod određenih intelektualnih teškoća gdje je komunikacija neurona na neki način poremećena“, dodala je.
Naglasila je, međutim, da se ne može govoriti o tome da je otkriven "gen za inteligenciju".
„Važno je naglasiti da je inteligencija rezultat brojnih genetskih i društvenih činilaca. Gen koji smo identifikovali samo objašnjava mali dio razlika u intelektualnim sposobnostima“, rekla je Desriviers.
Izvor: 24sata.rs; foto: abilitycenter.org
