Na samom početku, Nikola Zirojević (SD) govorio je o Prijedlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
"Imamo mišljenje Evropske komisije, koja je tražila vrijeme da analizira taj zakon. Pozivam većinu i Vladu da povuku ovaj akt iz procedure i da se o njemu izjašnjavamo u septembru ili oktobru, kada prođu odbori", dodao je on.
Nakon toga je uslijedila rasprava o izmjenama Zakona o prevozu opasnih materija.
Popović kritikovala Šaranovića: Uozbiljite se, bezbjednosna situacija je katastrofalna
No, ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću opet su prigovarali zbog bezbjednosne situacije.
"Kako će se bilo ko osjećati bezbjedno nakon Medovine i masakra od prvog januara, nakon Bijelog Polja i bezuspješne potrage za ubicom duže od mjesec, nakon likvidacija, nakon postavljanja eksploziva na drvetu prošle godine, kada su stradale dvije osobe, nakon ubistava na najprometnijoj raskrsnici u Podgorici, nakon pucnjave usred bijela dana u Siti kvartu - nakon koje je napadač bježao policiji dva mjeseca, a onda u Staroj varoši ubio žrtvu, nakon ubistva u kafiću nadomak policije", upitala je ona.
Pominjala je i slučaj Danila Mandića.
"I onda ćete odgovoriti - kriminalne grupe su nastale u doba vladavine DPS-a? Uozbiljite se, manite se jeftinog PR-a. Kriminalnih grupa bilo je u doba svake vlasti, ali sad kad vidimo šta rade, normalno je da javnost očekuje da vlast pokaže refleks u odnosu na to što se dešava. Ali - ovdje toga nema. Građanima je poslata poruka da je država kapitulirala i da je bezdjednosni sektor nemoćan da zaustavi ovaj crni talas", dodala je Popović, ističući kako niko ne pokazuje ni elementarnu odgovornost.
Vojinović: Kriminalci su na koljenima, a sistem čvrsto na nogama
Bezbjednosni sistem nekad je bio u rasulu, a danas nije, poručuje poslanica Demokrata Anđela Vojinović.
"U rasulu je iluzija, pokušaj nekih da se operu političke prošlosti tokom kojih su zastrašivali civilne aktiviste i sveštenike, ubijali neistomišljenike i novinare, u kojoj su dva bivša direktora policije na optuženičkoj klupi, i bivši SDT i predsjednica Vrhovnog suda. Danas imamo sistem koji čvrsto stoji na nogama, a kriminalci su na koljenima", navela je ona.
Šaranović je kazao kako se nekad polazilo od toga da znanje stanuje samo u partiji, a da to više nije tako.
Šaranović: Hvala dijelu parlamenta koji pomaže
On je zahvalio dijelu poslanika.
"Zahvaljujem onom dijelu parlamenta koji pomaže Vladi i sektoru bezbjednosti i odbrane da najbržom dinamikom, ne vratimo, nego održimo sistem bezbjednosti na nogama, a organizovani kriminal ostavili u klečećem položaju", rekao je Šaranović.
Rakočević: Pogledajte koliko je blokiranih preduzeća; Vuković: Moglo bi ih biti još više
Na dnevni red je potom došao Prijedlog zakona o registraciji privrednih i drugih subjekata, koji je predstavio ministar finansija Novica Vuković.
Nikola Rakočević (DPS) kazao je kako je ova vlast potpuno obeshrabrila i domaće privrednike i kredibilne međunarodne investitore.
"U Crnoj Gori je, prema podacima CBCG, na kraju juna u blokadi bila 21.000 preduzeća, a ukupan iznos duga je 1,48 milijardi eura. Pada broj finansijskih izvještaja i manje je novoosnovanih preduzeća. To govori da je privreda ne samo obeshrabrena, nego i u lošem finansijskom stanju", dodao je on.
Vuković je na to kazao kako očekuje da će blokiranih preduzeća biti i još više.
"To su akumulirani poreski dugovi godinama unazad i sada se Poreska uprava bavi čišćenjem baze podataka", dodao je on.
Radović apeluje na poslanike: Izaberite nedostajuće članove CBCG
U parlamentu je danas bila i guvernerka Irena Radović, koja je naročito apelovala na poslanike povodom nedostajućih imenovanja u Centralnoj banci Crne Gore.
"CBCG funkcioniše duže od 27 mjeseci bez dva viceguvernera, a to umnogome onemogućava i osporava operativnu funkcionalnost i legitimitet banke. Uz to, četiri eksterna člana Savjeta CBCG nemaju legitimitet punih 12 mjeseci. Apelujem da se procedura ubrza i da parlament izabere nedostajuće članove Savjeta CBCG, kako bismo mogli zatvoriti poglavlje devet", istakla je ona.
Boris Mugoša (SD) osvrnuo se na činjenicu da trenutno nemamo dva viceguvernera.
"I to je odgovornost parlamentarne većine. Oni nijesu u stanju da ih izaberu zbog političke trgovine. Dio parlamentarne većine obračunava se sa sva četiri stuba nezavisnosti CBCG", istakao je Mugoša.
Uslijedila je diskusija o Prijedlogu zakona o kontroli državne pomoći
"Tokom primjene postojećeg zakona imali smo mnoge nedostatke, koji su otežavali, pa i onemogućavali njegovu primjenu", kazao je Novica Vuković.
Anđušić: Shvatate li vi da su se predstavnici partija dogovarali o tenderu o aerodromima?
Mihailo Anđušić (DPS) pomenuo je primjere poput Air Montenegra, Elektroprivrede, Željezare, Crnogorske plovidbe i drugih državnih preduzeća.
"Vidite li Vi da danas niko od poslanika nije tu da podrži ove zakone? Samo mi iz opozicije diskutujemo o tim zakonima", rekao je on.
Kazao je i da se drugačiji odnos većine ne može ni očekivati kada se vidi ponašanje premijera Milojka Spajića.
"Mi smo imali situaciju da predstavnici partija idu da se dogovaraju kako da se završi tender o aerodromima, gdje je priom započeta tenderska procedura. Tu imamo direktan konflikt ministra i premijera, teorije zavjere, prati se gdje je taj ministar pošao, je li u ime Vlade ili u privatnoj režiji... Ovih dana imamo situaciju sa Eko-fondom, gdje je ministar u direktnom konfliktu sa odborom, a Vlada je raspisala javni poziv za novog direktora", istakao je Anđušić.
Rovčanin: Do 2020. od pola milijarde pomoći do 50 odsto otišlo KAP-u
Nikola Rovčanin (Demokrate) govorio je o tome kome je dodjeljivana državna pomoć prije 2020. godine, pri čemu je istakao kako su u pitanju bile višestruke tranše KAP-u i Željezari.
"Od pola milijarde državne pomoći, od 40 do 50 odsto otišlo je KAP-u. Državna pomoć je problematizovana kada je u pitanju bio Montenegro Airlines, a u pojedinim slučajevima bila je i zloupotrebljavana", dodao je on.
Šimun: Novine u zakonu digitalno zdravlje, korupcija i sukob interesa
Uslijedila je rasprava o Prijedlogu zakona o zdravstvenoj zaštiti, a ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je kako će primjenom tog akta biti ojačana primarna zaštita.
"Jedna značajna novina je definisanje digitalnog zdravlja", istakao je Šimun.
Pored toga, novine su, dodao je on, i korupcija, sukob interesa i dobijanje poklona na neodgovarajuć način, uz sankcije.
"Praktično, uvodimo metod unutrašnje kontrole", dodao je on.
