Za Crnu Goru je, sa aspekta najvažnijeg interesa, ključno da iskoristi „voz“ i postane članica EU 2028. godine. Ne smije da razmišlja o eventualnom odlaganju, a ako do odlaganja dođe, odgovorna će biti vlast, jer interes većine partija vlasti nije da Crna Gora postane članica EU, dok su to prvenstveno interesi opozicionih partija i njihovog biračkog tijela. Svaki građanin mora biti svjestan činjenice da je interes Srbije da po svaku cijenu zaustavi članstvo Crne Gore u EU, rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja Zlatko Vujović.
Prema njegovim riječima, premijer Crne Gore Milojko Spajić je pod pritiskom Brisela zbog poteza vlasti kojima je ugrozila saradnju sa opozicijom u dijelu evropskih integracija i ispunjavanja evropske agende, što je dovelo do političke krize.
Vujović je istakao da su djelovi vlasti, prvenstveno Demokrate i Pokret Evropa sad (PES), koji upravljaju bezbjednosnim sektorom, doveli zemlju u krizu i proces evropskih integracija.
„Nije dovoljno da predsjednik Vlade ad hoc, bez prethodne pripreme, poziva opoziciju na razgovore, ako je nedjelju ili dvije prije toga, crnogorski parlament usvojio zakonske tekstove koji su veoma problematični, i to pored brojnih kritika iz nevladinog sektora i same Evropske unije. Taj potez srušio je odnos sa opozicijom, a onda, kao da se ništa nije desilo, slijedi poziv: "Hajde da ponovo razgovaramo i dogovaramo se oko EU." Sa jedne strane, proces evropskih integracija jeste proces od ključnog nacionalnog interesa, gdje svi moraju da se odreknu nečega. Kao što se traži od opozicije da ne može dobiti sve, tako se traži i od vlasti da se odreknu dijela. Ne može vlast da se ponaša kao dosad, ucjenjujući opoziciju. Opozicija je ta kojoj će se tolerisati ucjena vlasti, jer ona ne raspolaže moći i ne upravlja državom, i traži ustupke od vlasti samo u rijetkim prilikama kada se traži dvotrećinska ili kvalifikovana većina. Bojim se da, ako se nastavi ovom dinamikom, nećemo ispuniti zahtjeve Francuske o 20 zatvorenih poglavlja prije izrade samog Sporazuma o pridruživanju. Ukoliko se neke stvari ne poprave između vlasti i opozicije, klizimo ka tome da agenda Crna Gora 2028. i okončanje pregovora do kraja 2026. jednostavno prestaje biti realno“, istakao je Vujović.
Kako je naveo, ovo je krajnji momenat.
„Ako se ne desi prodor do jula, već u julu ćemo znati da to nećemo završiti, a to može dovesti do dalje destabilizacije, pa možda i do vanrednih parlamentarnih izbora, jer će biti jasno da Vlada ne može ispuniti svoje ključno obećanje i okončati pregovore do kraja 2026. godine“, rekao je Vujović.
Vujović je kazao i da se sporni zakoni iz oblasti bezbjednosti odnose na ograničavanje sloboda i pravne sigurnosti, te da njihovo usvajanje mora imati veći odjek, jer se mora obezbijediti poštovanje ključnih principa vladavine prava u Crnoj Gori.
Podsjeća da policiji nedostaju kadrovi, jer se ljudi nalaze pod ogromnim pritiscima, izloženi su vrijeđanju i maltretiranju, te je upitno zašto bi se ljudi prihvatali da rade tako odgovoran posao ako će prolaziti kroz šikanu određenih političkih partija i medija.
„Vlast može bez dokaza, na osnovu kuloarskih priča, nekoga lišiti slobode, i tu treba obezbijediti pravo žalbe. Nevladine organizacije su veoma oštro to kritikovale, neke od njih, poput Akcije za ljudska prava (HRA), detaljno i argumentovano su objasnile zašto se to ne treba uraditi i zašto treba odustati. Stavovi opozicije su komplementarni sa stavovima civilnog sektora i stručnjaka iz oblasti bezbjednosti. Ovo su zakoni koji treba da stvore partijsku policiju, odnosno partijsku agenciju za nacionalnu bezbjednost“, istakao je Vujović.
Evropska komesarka za proširenje sastaće se sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, a Vujović smatra da nije riječ o protokolarnoj posjeti, već da je problem u predsjedniku Skupštine.
Sa tog sastanka, po njegovoj procjeni, neće biti oštrih kritika, jer to nije stil EU komunikacije.
„Činjenica je da je parlament problematičan – to je usko grlo procesa evropskih integracija. Zakoni se ne usvajaju, ali problem nije samo u tehničkom dijelu usvajanja zakona, već i u odnosima vlasti i opozicije, koji se susrijeću u parlamentu. Taj odnos treba posmatrati i kroz obezbjeđivanje prohodnosti zakonskih tekstova i promjene Ustava, za koju je potrebna dvotrećinska većina. Ne primjećujem da vlast pokušava da postigne bilo kakav dogovor sa opozicijom, što je zbunjujuće“, naglasio je Vujović.
Osvrnuvši se na najavljenu rekonstrukciju Vlade, Vujović vjeruje da će doći do zamjene kadrova – da će ministre iz Demokratske narodne partije (DNP) zamijeniti kadrovi iz Nove srpske demokratije (NSD), iako su, kako podsjeća, koalicioni partneri, te da svi mandati pripadaju istoj koaliciji.
„Normalno je da, ako pripadnici te partije daju ostavke, oni budu popunjeni ljudima sa iste koalicione liste. Bez obzira što je DNP zvanično napustio Vladu, oni nijesu koalicija čiji su članovi, a njihovi mandati u konkretnom slučaju pripadaju toj koaliciji. Logično je i normalno da budu zamijenjeni, s tim da ja ne doživljavam, bez obzira što Milan Knežević oštro negira bilo kakvu saradnju Nove i DNP-a, da oni nijesu dio te liste koja je članica vladajuće koalicije i na osnovu tih dogovora dobija određene mandate. Ja ću znati da Mandić nije u koaliciji s Kneževićem kada mediji u Srbiji počnu brutalno da napadaju Novu srpsku demokratiju, a daleko je od toga“, zaključio je Vujović.
