Nijedan ansambl u okviru Narodnog pozorišta u Beogradu neće predložiti svog člana u Upravnom odboru, na čijem čelu je od prošle sedmice Dragoslav Bokan,osnivač paravojne formacije “Beli orlovi”, izjavio je danas Darko Tomović,glumac i predsjednik Sindikata glumaca Narodnog pozorišta “Singlus”.
Kako javlja RSE, Tomović je to rekao na konferenciji za medije koju su predstavnici tri sindikata Narodnog pozorišta održali u beogradskom Medija centru.
“Nijedan ansambl iz naše kuće ne želi da učestvuje u toj šaradi, u toj iluziji funkcionisanja naše kuće, učešćem tog jednog člana u Upravnom odboru, čiji glas u krajnjoj liniji može da bude preglasan”, pojasnio je Tomović.
Vlada Srbije je na sjednici 18. juna donijela odluku o razrješenju dosadašnjeg predsjednika i članova Upravnog odbora Narodnog pozorišta, kao i odluku o imenovanju Dragoslava Bokana za čelnika UO.
Tome se burno usprotivio dio kolektiva Narodnog pozorišta iz sva tri sektora te ustanove kulture – Drame, Baleta i Opere. Oni su u otvorenom pismu pozvali Vladu i resorno ministarstvo da opozovu Bokana sa tog mjesta, uz obrazloženje da on svojom biografijom nije dostojan da bude na čelu UO Narodnog pozorišta.
Darko Tomović kaže da je Vlada odluku donijela uoči završetka sezone, nadajući se da će se tokom ljeta, kada pozorišta ne rade, smiriti situacija.
“To je providno. Mi ćemo sačekati sa prođe ljeto, a na jesen ćemo reagovati svim sredstvima koja su nam na raspolaganju. Gledaćemo da ostanemo u okviru zakona”, rekao je Tomović.
Boris Postovnik, predsjednik Sindikata muzičkih umjetnika Narodnog pozorišta, rekao je da je imenovanje Dragoslava Bokana izazvalo “veliku uznemirenost među umjetnicima”.
“Ne samo što su mnogi umjetnici upoznati sa njegovim likom i djelom u prethodnih 30 godina, već i zbog toga što ozbiljno sumnjaju u kompetencije Dragoslava Bokana na mjestu predsjednika UO”, rekao je Postovnik.
On je kazao da će Sindikat muzičkih umjetnika obavijestiti međunarodnu stručnu javnost o situaciji u Narodnom pozorištu.
“Sindikat muzičkih umjetnika je već 22 godine član Međunarodne federacije muzičara, koja je uticajna organizacija u Evropi i svijetu. Informisaćemo ih o svemu što se trenutno dešava i zatražićemo podršku kolega”, rekao je Postovnik.
Dramaturg u Narodnom pozorištu, Željko Hubač ocijenio je da je za trenutnu situaciju odgovorno Ministarstvo kulture.
“Ministarstvo kulture je teatru, čijem Upravnom odboru nije istekao mandat i vrlo dobro radi svoj posao, dovelo čovjeka za koga sigurno zna da će izazvati reakciju. Odluku su donijeli iza leđa Upravnog odbora i upravnika pozorišta. Dakle, izaziva se sukob, jer je on potreban za određene političke poene”, rekao je Hubač.
Glumci su na početku konferencije za medije pročitali nekoliko izjava koje je Dragoslav Bokan davao u javnosti od 90-ih godina do danas. Time su, kako kažu, htjeli da ilustruju zbog čega, između ostalog, Bokan ne može biti adekvatan izbor na čelu Upravnog odbora Narodnog pozorišta.
Rediteljka Tatjana Mandić Rigonat citirala je Zakon o kulturi, u dijelu koji se odnosi na dužnosti predsjednika UO u ustanovi kulture. Tu se, između ostalog, navodi da Upravni odbor utvrđuje poslovnu i razvojnu politiku, odlučuje o poslovanju ustanove i daje predlog osnivaču o kandidatu za direktora.
“To je odgovorna funkcija i Dragoslav Bokan nije dostojan tog mesta”, rekla je Tatjana Mandić Rigonat.
U razgovoru za Radio Slobodna Evropa, Bokan je ranije izjavio da se protiv njegovog imenovanja pobunio dio kolektiva, a zahtjev za njegov opoziv ocijenio je kao “kenselovanje”. Takođe je rekao da “Beli orlovi” nijesu bili paravojna jedinica, nego “dobrovoljci”.
Po profesiji reditelj, Dragoslav Bokan je javnosti poznat iz devedesetih godina kada je njegova paramilitarna formacija “Beli orlovi” učestvovala na ratištima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Na ovaj period je, kako je kasnije govorio, “najponosniji u svom životu”.
Iako su izvještaji međunarodnih organizacija, poput Helsinki Watch-a, ukazivali da bi se mogao naći na listi osumnjičenih za ratne zločine, nikada zbog toga nije bio pred sudom. Njegovo ime pominjalo se na suđenju lideru Srpske radikalne stranke Vojislavu Šešelju pred Haškim tribunalom, a sud je utvrdio da su “Beli orlovi” uz Šešeljeve dobrovoljce bili u hrvatskom selu Voćin.
U ovom selu je 1991. ubijeno više desetina civila, a zločin je bio dio optužnice Tužilaštva u Hagu i protiv nekadašnjeg predsjednika Jugoslavije Slobodana Miloševića, koji je umro u pritvoru prije izricanja presude. Bokan je i dva puta bio pred domaćim sudovima – prvi put početkom devedesetih, kada je uhapšen i kada je policija u njegovom stanu u Beogradu pronašla ilegalno oružje, snajpersku pušku i više ručnih bombi. Bokan je tada osuđen uslovno na šest mjeseci zatvora.
Nekoliko godina kasnije optužen je za organizovanje i pomaganje razbojništva. Presuda od godinu dana zatvora izrečena mu je tek 2009, ali je godinu dana kasnije oborio Apelacioni sud.
Ovo nije prva funkcija na koju je Dragoslav Bokan postavljen od dolaska Srpske napredne stranke na vlast. U oktobru 2023. godine je imenovan za člana Saveta Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu.