Caka kod pravljenja točka nije bilo osmišljavanje cilindra koji se vrti po ivicama, već njegovo spajanje sa nepokretnom platformom.
"Koncept ‘točka i osovine’ je bila genijalna ideja ali je takođe bilo veoma teško realizovati je”, kaže Dejvid Antoni, profesor antropologije na Hartvik koledžu i autor knjige "The Horse, the Wheel, and Language".
Trebalo je napraviti stabilnu osovinu sa pokretnim točkovima, a krajevi osovine su morali biti savršeno glatki i okrugli kao i i rupe u centru točkova inače bi bilo previše trenja između ovih elemenata i točkovi ne bi mogli da se pokreću. Veoma je bilo bitno i da je osovina dobro pričvršćena unutar rupe točka, taman toliko da točkovi mogu da se pokreću.
Veličina osovine je bila od suštinskog značaja za strukturu. Široka bi izazivala previše trenja dok bi uska smanjila trenje ali bi sa druge strane, bila isuviše slaba da izdrži teret. “Ovaj problem je riješen tako što su prva teretna kola bila veoma uska i imala su kratke i ne predebele osovine”, objašnjava Antoni, prenosi B92.
Ko god da je zaslužan za ovaj izum, morao je imati široke ploče od debelog drveta kako bi napravio masivne, okrugle točkove. Takođe je morao imati metalno oruđe za klesanje savršenih rupa i osovine. I, naravno, potrebu za prenošenjem teškog tereta na velikim razdaljinama. „Vjerovatno je stolarstvo odložilo nastanak točka do 3500 pre n.e. jer su tek poslije 4000. pre n.e. bakarna dleta i slična oruđa postala uobičajena na Bliskom Istoku”.
Izum točka bio je veliki izazov, pa se on vjerovatno zbio u jednom trenutku i na jednom mjestu. Međutim, po svemu sudeći, sa tog mjesta se “proširio” i na Evroaziju i Bliski Istok pa ne možemo tačno odrediti gdje se prvi put pojavio.Prve predstave kola sa točkovima otkrivene su u Poljskoj i stepama Evroazije, pa su ove oblasti vjerovatnija kolijevka točka, a ne Mesopotamija (današnji Irak), kako se donedavno vjerovalo.
Asko Parpola, stručnjak sa univerziteta u Helsinkiju, smatra da postoje lingvistički razlozi zbog kojih bi trebalo da vjerujemo da točak vodi porijeklo od tripoljskog naroda (sa teritorije sadašnje Ukrajine).
Jer riječi koje se vezuju za točak i teretna kola vode porijeklo iz jezika ove kulture.
Parpola smatra da su minijaturni modeli teretnih kola, koji su nađeni u Evroaziji i liče na igračke, vjerovatno preteče velikih verzija.
“Primat ovih minijaturnih modela je potkrijepljen činjenicom da su i na teritoriji Centralne Amerike, u kulturi Indijanaca, pronađene slike životinja sa točkićima na nogama, iako tamo pravi točak nikada nije napravljen”, kaže Parpola.
foto: sorell.tas.gov.au
