Veliki broj ljudi zimi spava uz uključeno grijanje, nesvjestan potencijalnih negativnih posljedica po zdravlje i san.
Iako toplota u spavaćoj sobi može biti prijatna, stručnjaci upozoravaju da previše topla i suva prostorija ima niz neželjenih posljedica, piše 24sata.hr.
Suv vazduh i respiratorni problemi
Grijanje značajno smanjuje vlažnost vazduha, što iritira nos, grlo i pluća. Ljudi koji spavaju u prostoriji koja je previše topla i suva, vjerovatnije će se probuditi sa kašljem, suvim grlom ili curenjem iz nosa.
Suv vazduh je posebno opterećujući za disajne puteve osoba koje pate od alergija i astme, povećavajući rizik od noćnih napada astme ili pogoršanja simptoma alergije.
Suva koža i dehidracija
Topao i suv vazduh u spavaćoj sobi može izazvati isušivanje kože i sluzokože, što dovodi do osjećaja dehidracije, zategnutosti kože i jutarnjeg umora. Tijelo se prirodno hidrira kroz sluzokožu i znojne žlijezde tokom noći, a suv vazduh remeti ovaj proces, što može pogoršati stanja poput ekcema.
Tijelo se prirodno hladi tokom noći kako bi ušlo u duboke faze sna koje su ključne za regeneraciju. Previše toplote u prostoriji ometa ovaj proces, što može dovesti do čestih buđenja, smanjene REM faze sna i lošijeg kvaliteta sna. Posljedice su vidljive sljedećeg dana, loša koncentracija, razdražljivost i osjećaj umora.
Zagrijane i zatvorene prostorije zadržavaju prašinu, grinje i druge alergene, što dodatno opterećuje respiratorni trakt. Dugotrajno spavanje u takvim uslovima može povećati rizik od upale respiratornog trakta, kao i glavobolje i iritacije očiju.
Savjet stručnjaka
Stručnjaci preporučuju uključivanje grejanja prije spavanja, ali njegovo smanjenje ili isključivanje tokom noći. Optimalna temperatura u spavaćoj sobi je oko 18–20°C, a održavanje vlažnosti vazduha između 40 i 60% pomaže u smanjenju neprijatnih efekata suvog vazduha.Redovno provetravanje, ovlaživači vazduha i dovoljna hidratacija mogu značajno poboljšati kvalitet sna i smanjiti zdravstvene rizike.
Iako može biti primamljivo spavati u toploj sobi, stručnjaci naglašavaju da kratkoročna udobnost nije vrijedna dugoročnog uticaja na zdravlje. Podešavanjem temperature i vlažnosti, zimske noći mogu biti udobne, a tijelo će moći bolje da se regeneriše i bude spremno da dočeka novi dan.
