Predsjednik Odbora Đorđije Pinjatić kazao je da je u vrijeme integracionih procesa u kojima se nalazi Crna Gora, važno pokazati „njeno lice koje znači otvorenost, razumijevanje, suživot i netradicionalno i nekonvencionalno shvatanje i uvažavanje svih ljudi oko sebe“.Prema njegovim riječima, smisao tribine je razgovor o diskriminaciji, koja je, u stvari, pokušaj da se na direktan ili indirektan način obezvrijede i unazade građanska prava i slobode onih koji su po bilo kom svojstvu specifični.„To svojstvo koje oni posjeduju, ni na jedan način ne smije biti predmet bilo kakvog diskriminatorskog ponašanja bilo kojeg građanina koji nema to svojstvo“, naglasio je Pinjatić.On je kazao da je smisao demokratskog društva tolerancija, a da je njen izostanak osnov za diskriminaciju. „Ukoliko izostane tolerancija prema onima koji su drugačiji, javlja se poriv za diskriminacijom. Svaka demokratska država treba sebi da postavi zadatak da spriječi te pokušaje diskriminacije i, što je najvažnije – da ih obesmisli“, smatra Pinjatić.On je dodao da je smisao priče o antidiskriminaciji - napraviti sistemski iskorak koji će svakog pojedinca ubijediti da čineći diskriminaciju ne čini ništa dobro, ni onome koga diskriminiše, a ponajmanje sebi, prenosi Mina.
Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava, Marijana Laković, kazala je da se ne može govoriti o demokratiji, slobodi i pravdi ukoliko se ne poštuju razlike.„A bitne razlike, kada se govori o ljudskim pravima, su nacionalne, etničke, vjerske, one koje su zasnovane na polu, rasi, boji kože, starosnoj dobi, zdravstvenm stanju, invaliditetu, seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu“, precizirala je ona.Prema njenim riječima, bez garancija osnovnih prava i sloboda i bez slobodnog i samosvjesnog pojedinca, nema ni zdravog kolektiviteta, ni zdravog života. „Zato treba obezbijediti ne samo formalno-pravnu, nego i faktičku ravnopravnost svih građana Crne Gore, u pogledu uživanja građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava“, naglasila je Laković.Ona je podsjetila da je Crna Gora ratifikovala ključne međunarodne ugovore u oblasti ljudskih prava i sloboda, čime se obavezala na njihovo poštovanje bez diskriminacije po bilo kom osnovu, i da je 2010. godine donijela Zakon o zabrani diskriminacije koji sistemski uređuje pitanje zaštite i zabrane svih oblika diskriminacije.Taj zakon, kako je navela, kvalitetno definiše pojam diskriminacije, kako neposredne tako i posredne, kao i institucionalne mehanizme zaštite od svih oblika diskriminacije.„Zakon proširuje nadležnosti Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i daje mu ulogu centralnog institucionalnog mehanizma za zaštitu od svih oblika diskriminacije i proširuje njegove nadležnosti. Mi smo prva adresa gdje građani mogu da dobiju savjet i potrebna obavještenja“, kazala je Laković.Ona je pojasnila da Zakon, kao jedan od mehanizama zaštite od diskriminacije, predviđa i zaštitu pred sudom, odnosno mogućnost podnošenja tužbe, rokove za njeno podnošenje i vođenje evidencije koja se dostavlja Ombudsmanu.„Sudovi, organi za prekršaje i inspekcije nam ne dostavljaju samoinicijativno te podatke, nego ih mi tražimo. Za ovaj godišnji izvještaj dobili smo podatke od svih, osim od Uprave policije“, rekla je Laković. Foto: DPS.me
