U kontekstu takve primjene zakona i preovlađujućoj sudskoj praksi treba posmatrati i razloge zbog kojih se suočavamo sa izraženim problemom krivolova, na kopnu i vodi.
Norme su precizne, definisane članovima 309, 325 i 326 Krivičnog zakonika. Ubijanje životinja čiji je lov zabranjen, kao i lov ribe nedozvoljenim sredstvima povlači kaznu zatvora do tri godine, pa sve do pet godina zatvora, koliko je predviđeno za mučenje životinja ili ubijanje zaštićene vrste.
Nije se, međutim, u skorije vrijeme dogodilo da neko završi iza rešetaka zbog odstrijela zaštićene vrste divljači, ili zbog toga što je dinamitom ili strujom lovio ribu čak i u vrijeme lovostaja, što je je izražen problem na Skadarskom jezeru.
Prođe tek trećina prijava
Prema podacim Suda za prekršaje Podgorica zajedno sa odjeljenjima u Danilovgradu, Nikšiću u Podgorici, protekle decenije od pristiglih predmeta za nedozvoljeni lov i ribolov tek u svakom trećem bude izrečena novčana kazna. U brojnim slučajevima predmeti nijesu adekvatno pripremljeni niti poduprijeti dokazima, pa krivolovci poput jegulja nađu „put preko livade“ i nastavljaju po starom.
Kako je Pobjedi kazala predsjednica Suda za prekršaje Podgorica Nada Bjeković, ukupno predmeta po prekršajima po Zakonu o divljači i lovstvu bilo je 48.
- Izrečeno je 13 novčanih kazni. U osam predmeta je donijeto rješenje o odbačaju zahtjeva, u 12 oslobađajuća odluka, u sedam predmeta je obustavljen postupak, a u osam prekršajni postupak je i dalje u toku - precizirala je Bjeković.
Ona dalje navodi da je u posljednjih 10 godina pred Sudom za prekršaje u Podgorici po Zakonu o slatkovodnom ribarstvu bilo 218 prekršajnih predmeta.
- Izrečeno je 68 novčanih kazni. U 55 predmeta je donijeto rješenje o odbačaju zahtjeva, u devet je donijeta oslobađajuća odluka, u 61 predmet je obustavljen postupak, u šest okrivljeni su kažnjeni opomenom, a u 19 postupak je i dalje u toku - navela je Bjeković.
Načelnik Direkcije za lovstvo Miloš Janković iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objasnio je za Pobjedu da su Pravilnikom o lovnim sezonama određene lovne sezone divljači u Crnoj Gori za one vrste koje Zakon o divljači i lovstvo tretira kao lovne vrste.
Pravilnik je donijelo nadležno ministarstvo, na osnovu Zakona o divljači i lovstvu, koji je naravno donio zakonodavac, a to je Skupština Crne Gore.
Janković objašnjava da su Zakonom o divljači i lovstvu, trajnom zabranom lova u Crnoj Gori zaštićene sljedeće vrste od dlakavih divljači: lasica velika, hermelin, mečka sa mečetom do dvije godine starosti, srna i njeno lane, divokoza i njeno jare, košuta i njeno tele.
- Od pernatih divljači zaštićen je veliki tetrijeb, gluhan i lještarka - kazao je Janković.
Sankcije stoje
Kada je riječ o kaznama za krivolov, on navodi da su one propisane Krivičnim zakonikom Crne Gore.
- Ovim zakonikom propisane su kazne za nezakonit lov divljači za vrijeme lovostaja, na području gdje je lov zabranjen, lov u tuđem lovištu, ubijanje, ranjavanje ili hvatanje žive divljači, lov divljači čiji je lov zabranjen, lov divljači na način ili sredstvima koja nijesu dozvoljena - istakao je Janković navodeći da se one kreću od novčane kazne do kazne zatvora do tri godine.
Dok, dodaje on, onog ko povređuje životinje koje pripadaju posebno zaštićenim životinjskim vrstama, prema zakoniku treba kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina.
- Takođe, Pravilnikom o cjenovniku za naknadu štete koju fizička i pravna lica pričine u lovištu bespravnim lovom ili na bilo koji drugi bespravan način, utvrđen je cjenovnik za naknadu štete, koju fizička i pravna lica pričine u lovištu bespravnim lovom ili na bilo koji drugi bespravan način - kazao je Janković.
Naglašava i da je saradnja sa Lovačkim savezom Crne Gore kvalitetna.
- Nedozvoljeni odstrijel ženke mrkog medvjeda koji se nedavno dogodio u Beranama najoštrije osuđujemo, nadajući se da će počinioci biti pronađeni i protiv njih pokrenut krivični postupak u pravcu utvrđivanja krivice i krivično-pravne odgovornosti, što je u nadležnosti osnovnog državnog tužioca u Beranama - kazao je Janković.
Moratorijum
Podsjetimo, zbog slučaja beranskih krivolovaca kojima je nedavno određen pritvor, kao i odstrijela zaštićenih vrsta ptica, više od 60 nevladinih organizacija tražilo je od Ministarstva poljoprivrede da uvede moratorijum na lov u Crnoj Gori dok se ne reformiše ova oblast, organizuje adekvatan nadzor.
Njihovo polazište je da je lovstvo u Crnoj Gori postavljeno na neprihvatljivim osnovama i da ne postoje adekvatni mehanizmi za procjenu stanja divljači.
Ovakav zahtjev je naišao na podijeljene ocjene u javnosti: pobornici moratorijuma na lov smatraju ga nultom tačkom za uvođenje reda, protivnici smatraju da bi on tek otvorio put za bezvlašće i krivolov.
Da se kaznene odredbe ne primjenjuju – teško da iko može da prigovori.
Kao ni na činjenicu da bi najbolja prevencija kršenja zakona bila da jedan ubica zaštićene divljači u Spužu pravi društvo „strujašima“ sa Skadarskog jezera ili „dinamitašima“ ili noćnim roniocima.
Dok traje moratorijum na zatvorske kazne – krivolovci kažnjavaju i pustoše staništa.
RASKORAK
Pojedine nelogičnosti u kaznenim odredbama Krivičnog zakona doprinose da se, na primjer, u slučaju izlova ribe dinamitom osumnjičeni izvuku jer pravosuđe ne može da dokaže da su „ostvarili ulov“, iako ih kazna sljeduje zbog samog posjedovanja eksploziva.
Postoji dodatni pravni nonsens, na koji je u nekoliko navrata ukazao advokat Miljan Knežević. Prema njegovim riječima, samom analizom člana 326 Krivičnog zakonika koji normira sankcije za krivično djelo nezakoniti ribolov i član 403 koji se odnosi na nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dolazi se do situacije u kojoj je posjedovanje eksploziva teže kažnjivo nego kada eksploziv upotrijebite.
On je pojasnio da se u članu 403, stavu prvom, Krivičnog zakonika precizira da „ko neovlašćeno izrađuje, prodaje, nabavlja, vrši razmjenu, nosi ili drži vatreno oružje, municiju i eksplozivne materije kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine“.
Sa druge strane, u članu 326, koji definiše krivično djelo nezakoniti ribolov nema donje granice propisane kazne, pa ona može biti i minimalna zakonska do 30 dana.
Za lov na trajnu zaštićenu vrstu kazne od 500 do 10.000 eura
Za bespravno ulovljenu divljač, zaštićenu trajnom zabranom lova prema Pravilniku o cjenovniku za naknadu štete, korisniku lovišta plaća se naknada štete za lasicu koja iznosi 2.000 eura, za mečku 10.000, meče do dvije godine starosti 3.500, srnu 1.800, lane srne 1.000, divokozu 2.300, jare divokoze 1.200, košutu 2.800, mladunče košute 1.200 eura.
Kada je u pitanju pernata divljač za odstrijel koke velikog tetrijeba, gluhana kazna je 1.500, a za mužjaka velikog tetrijeba, gluhana 2.000, koku lještarke 800, mužjaka lještarke 500 eura.
