Kako bi odgovorila na sve izraženije izazove u oblasti prirodnih i ljudski izazvanih rizika, iz Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore pripremili su 560 mjera za jačanje sistema zaštite i spašavanja, koje su, kako su kazali, rezultat rada devet radnih grupa uključenih u projekat „Mjere prevencije i pripremljenosti upravljanja rizicima od katastrofa”, koji finansira Evropska unija (EU).
“Na drugom konsolidacionom sastanku finalizovan je set mjera koji obuhvata oblasti prevencije, pripremljenosti, reagovanja i oporavka u slučaju prirodnih katastrofa”, navodi se u saopštenju.
Time je, kako ističu, zaokružen višemjesečni proces u kojem su stručnjaci iz različitih oblasti rizika pripremili detaljne predloge mjera i preporuka s ciljem daljeg jačanja sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori.
U ime Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a, učesnicima su se zahvalili koordinator projekta mr Ljuban Tmušić i predstavnici radnih grupa, ističući značaj saradnje institucija, akademske zajednice i stručnjaka iz različitih oblasti.
Prof. dr Srđan Janković, sa Građevinskog fakulteta, član radne grupe za geološke rizike, istakao je da je njegova grupa izradila 42 mjere, podijeljene u četiri oblasti: seizmologija, odroni i klizišta, zemljotresno graditeljstvo ili inženjerstvo i sektor zaštite i spašavanja.
„Seizmički rizik je u Crnoj Gori svakim danom sve veći, te mi kao društvo moramo da reagujemo i primjenjujemo mjere ne bi li smanjili rizik od posljedica“, poručio je Janković.
Slađana Živković, koordinatorka grupe za ekstremne vremenske i klimatske pojave, kazala je da završni dokument ovog ciklusa takođe sadrži 42 mjere u oblasti klimatskih promjena, od čega je 16 novih mjera koje se uvode ovim dokumentom.
„Obaveza je državnih organa, organa lokalne samouprave i subjekata zaštite i spašavanja da ove mjere sprovode u okviru svojih sektorskih politika. Za svaku mjeru je predviđen vremenski rok, finansijska procjena, nosilac sprovođenja i organi koji učestvuju“, navela je Živković.
Zorica Marković iz Direktorata za zaštitu i spašavanje, članica radne grupe za sprečavanje bolesti biljaka i životinja poručila je da je glavni cilj blagovremeno reagovanje.
„Ukupno je identifikovana 61 mjera prevencije i pripravnosti, od čega 37 mjera za reagovanje i 24 mjere za oporavak. Cilj je da u slučaju pojave bolesti reagujemo blagovremeno i bez posljedica po floru i faunu”, kazala je ona.
Predstavnici Direktorata su istakli da je konsolidacioni sastanak ujedno i završni za ovu godinu, te da će se u narednom periodu rad fokusirati na kompletiranje sažetka dokumenta koji će biti dostavljen Evropskoj komisiji na razmatranje.
Projekat “Mjere prevencije i pripremljenosti upravljanja rizicima od katastrofa” trajaće do juna naredne godine, a cilj njegove implementacije je da isporuči dokument koji će dodatno unaprijediti stanje u oblasti smanjenja rizika od katastrofa u Crnoj Gori.
