Neka od najvažnijih izdanja u posljednjih nekoliko godina, kao što su edicije, sabrana djela, studije i monografije, objavile su crnogorske ustanove i udruženja poput Matice crnogorske, Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“, Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Zavoda za za udžbenike i nastavna sredstva. Neka od tih izdanja se rijetko i u vrlo malom broju primjeraka mogu naći u knjižarama i najčešće se, osim u stručnim radovima i na specijalizovanim seminarima, nakon promocija rijetko pominju.
Pobjeda je provjerila gdje se sve prodaju izdanja ovih institucija i koliko je interesovanje privatnih knjižara za njihova izdanja.
BEZ INTERESOVANJA
Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ ima, prema riječima direktorice Dragice Lompar, veoma bogatu izdavačku produkciju, podijeljenu u nekoliko edicija. To su, u najvećem dijelu, bibliografska izdanja, zatim naslovi iz istorije crnogorske knjige i štamparstva, bibliotečke djelatnosti, kulturne istorije, istorije, a njene dvije najznačajnije edicije su: Fototipska izdanja i Crnogorska bibliografija 1494–1994. Prve dvije objavljene publikacije su upravo izašle u okviru edicije Fototipska izdanja, a to su „Cetinjski ljetopis“ (1962) i „Svobodijada“ Petra II Petrovića Njegoša (1967). Kad je u pitanju kapitalna edicija crnogorske kulture – Crnogorska bibliografija 1494–1994, koja obuhvata vremenski period od pola milenijuma: od prve štampane ćirilične knjige u ovom dijelu Evrope, "Oktoiha prvoglasnika“ iz Crnojevića štamparije, do 1994. godine, objavljene su ukupno 32 knjige.
- Za izdanja NBCG posljednjih desetak godina ne postoji interesovanje knjižara u Crnoj Gori i njihova prodaja je usmjerena na sajmove knjiga i u samoj Biblioteci. Najnoviji katalog izdanja sa veoma prikladnim cijenama dostupan je na našem sajtu www.nb-cg.me – rekla je Lompar za Pobjedu.
Izdanja NBCG se, srećom, dostavljaju svim tipovima biblioteka u Crnoj Gori.
- Ne samo univerzitetskim, već i visokoškolskim, specijalnim, gradskim i školskim, ali na njihov zahtjev. Ovaj postupak traje kontinuirano, a kao primjer u posljednje vrijeme navodim donacije Biblioteci Skupštine Crne Gore i školskoj biblioteci Gimnazije „Slobodan Škerović“ u Podgorici – rekla je Lompar.
NBCG nastoji da svoja izdanja, naročito nova, promoviše putem organizovanja večeri posvećenih publikovanju novih naslova, zatim na sajmovima knjiga u Crnoj Gori, postavljanjem objava na zvaničnom sajtu Biblioteke i putem društvenih mreža na kojima su veoma aktivni, istakla je Lompar.
- Interesovanje i stručne i laičke javnosti je u posljednje vrijeme značajno povećano, što je mjerljivo statističkim pokazateljima o broju pristupa i preuzimanja informacija sa sajta www.nb-cg.me i sajta Digitalna biblioteka Crne Gore www.dlib.me. Takođe, veće interesovanje se ogleda i kroz plasman naših izdanja na sajmovima knjiga. Nažalost, NBCG posljednjih godina nema finansijskih sredstava za predstavljanje svoje izdavačke produkcije na regionalnim i međunarodnim sajmovima – rekla je Lompar.
OLAKŠICE
Stanje je drugačije u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva. Osim udžbenika, ova ustanova objavljuje i veliki broj vannastavne literature, a posebno atraktivna je najsvježija edicija Mostovi koja promoviše prevedenu literaturu.
Prema riječima Marije Dragović, rukovoditeljke odjeljenja za plasman i promet, Zavod ima dugogodišnju saradnju sa privatnom prodajnom mrežom u Crnoj Gori.
- To podrazumijeva da se naša izdanja, pored naših knjižara, mogu naći i u privatnim knjižarama, u zavisnosti od njihovih interesovanja i potreba. Ova saradnja se realizuje kroz kupoprodajni ugovor koji potpisujemo sa svim knjižarama koje izraze želju za saradnju sa Zavodom. Predmet ove saradnje, koja proističe iz pomenutog ugovora, jesu cjelokupna Zavodova izdanja pod kojima se podrazumijeva kako udžbenička, tako i vanudžbenička literatura. Važno je napomenuti da Zavod omogućava olakšice svim privatnim knjižarama koje potpišu ugovor o saradnji u vidu velikih popusta i plaćanja na rate – rekla je Dragović za Pobjedu.
Cijene Zavodovih izdanja variraju od pristupačnijih, posebno za literaturu za učenike i nastavnike, do onih viših za luksuzna izdanja kao što su sabrana djela pojedinih autora.
- Što se tiče zastupljenosti Zavodovih izdanja u privatnim knjižarama, to isključivo zavisi od potreba i interesovanja samih knjižara za nabavku, jer Zavod u svakom trenutku raspolaže sa dovoljnom količinom svih izdanja – rekla je Dragović.
I Fakultet za crnogorski jezik i književnost može da se pohvali ne samo naučnim knjigama, monografijama i studijama, već i time što se većina tema kojima se bave njihovi autori po prvi put obrađuje u Crnoj Gori iz ozbiljnijeg ugla. Iako se nakon promocija u javnom diskursu vrlo malo o njima govori, prema riječima Novice Vujovića, saradnika u nastavi u ovoj ustanovi, interesovanje za njihova izdanja ne jenjava.
- Knjige su dostupne u knjižarama po cijenama koje su izuzetno povoljne s obzirom na kvalitet štampe i izdanja. Treba reći da je dio naših izdanja dostupan za čitanje i onlajn i da upravo radimo na upotpunjavanju digitalne baze naših izdanja, pa će uskoro svi zainteresovani moći preko te baze koristiti sva naša izdanja u digitalnoj formi, a uskoro se očekuje da zaživi i onlajn prodaja knjiga. Naša se izdanja mogu naći u knjižarama „Narodne knjige“, Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, „Podgoričke knjižare“ – rekao je Vujović za Pobjedu.
RAZMJENA
Matica crnogorska ima malo drugačiji status u odnosu na pomenute institucije, budući da su registrovani kao neprofitna nevladina organizacija, objasnio je sekretar Ivan Ivanović.
- Mi ne smijemo ostvarivati prihod od prodaje programa, bilo da se radi o programskoj večeri ili prodaji knjige. Mehanizam kojim se služi Matica je taj da smo dostupni kroz lanac knjižara „Narodne knjige“ i sada „Podgoričke knjižare“ gdje se naše knjige mogu naći u prodaji, ali finansijski iskaz te prodaje ne ide nama na račun, ne prihodujemo, već to ide putem razmjene. Dakle, preuzimamo ona izdanja koja trebaju za našu biblioteku, a mogu se naći u knjižarama Glavnog grada i u „Narodnoj knjižari“ širom Crne Gore. To je bio jedini model da bismo uvažili diktat Zakona o kulturi – objasnio je Ivanović.
Potražnja za njihovim izdanjima je ogromna, budući da se radi o knjigama koje se većinom bave istorijom Crne Gore, a samo u toku prošle godine objavili su i dva jedinstvena fototipska izdanja: „Praznični minej“ Božidara Vukovića Podgoričanina iz 1538. godine i fototipsko izdanje ,,Psaltira s posljedovanjem“ iz Crnojevića štamparije.
- Imamo slučaj kao sa knjigom „Osmansko poslanstvo i muslimani Crne Gore 1879–1912“ istoričara Jovana Muhadinovića, koju je pomogao Fond za istraživanje i uslov je bio da se knjiga ne može naći u prodaji, tako da je dijelimo zainteresovanima, dok je bude. Desilo se to isto i prije sedam-osam godina s knjigom „Indoevropljani“ Jaroslava Lebedinskog. Tada je Matica kao osiguranje morala da plati autorska prava za objavljivanje u visini od jedan euro čime smo se dodatno obavezali da prenosimo prava na sebe – rekao je sekretar Matice crnogorske.
Matica ima kontinuirane akcije u okviru kojih poklanja knjige. Samo prošle godine su poklonili više hiljada knjiga svim vrstama biblioteka, od nacionalne, preko narodnih, pa do školskih i univerzitetskih, a svoja izdanja, prema riječima Ivanovića, šalju i na adrese širom svijeta.
- Međutim, tu imamo problem sa poštarinom. Da bi knjigu poslali u Ameriku to višestruko nadmašuje proizvodnu cijenu knjige, ali tu se već oslanjamo i tražimo pomoć od Nacionalne biblioteke koja ima tu obavezu međunarodne razmjene. Problem je što je zakonski broj obaveznih primjeraka koji se ostavlja Biblioteci „skresan“. Time je sužena njihova mogućnost da ih pošalju na razne adrese, da ne bude samo Kongresna biblioteka, recimo – objasnio je Ivanović.
Matica crnogorska promoviše svoja izdanja uvijek u nekoliko gradova Crne Gore, a nakon promocije poklanja svoja izdanja i to je jedan od načina da se dođe do željenih knjiga, iako je, sudeći prema odgovorima naših sagovornika, biblioteka najsigurnija adresa.
VELIKI IZDATAK
Budući da kao Nacionalna biblioteka komuniciraju sa nacionalnim bibliotekama i van Crne Gore, te vrše razmjenu izdanja, pitali smo direktoricu Dragicu Lompar zašto je smanjen broj obaveznih primjeraka koje izdavači treba da dostave i kako se finansijski reguliše slanje crnogorskih izdanja u biblioteke širom svijeta.
- NBCG vrši međunarodnu razmjenu publikacija sa oko pedesetak najznačajnijih biblioteka i slavističkih centara u svijetu. To joj je, između ostalog, i zakonska obaveza, koja i te kako zavisi od finansijskih mogućnosti, odnosno, godišnjeg budžeta za ovu namjenu. Razmjena se odvija na bazi reciprociteta, odnosno, naslov za naslov na osnovu prethodno dostavljenih spiskova publikacija. S obzirom na globalnu ekonomsku krizu, velike svjetske biblioteke, takođe, redukuju svoje pošiljke jer su poštanski troškovi izuzetno visoki. Naši računi za slanje publikacija objavljenih u Crnoj Gori za 2022. godinu iznose oko 3.500 eura, što je za budžet NBCG prilično veliki izdatak – rekla je Lompar.
S obzirom na to da se radi o promovisanju crnogorskih knjiga i časopisa, a time i crnogorske kulture, u svijetu, prema riječima Lompar, o ovom pitanju bi se moralo više povesti računa bilo većim budžetskim izdvajanjem za ovu namjenu, bilo smanjenjem poštanskih troškova za plasman publikacija u inostranstvo.
- Treba prije svega imati na umu da je u pitanju veoma značajan segment međunarodne kulturne saradnje i kulturne diplomatije, te da država u tom pravcu ima mogućnost da preko nacionalnih institucija kulturne baštine razvija i unapređuje sveukupne međunarodne odnose – rekla je Lompar.
Zakonom o izdavačkoj djelatnosti iz 2012. godine, kako je podsjetila Lompar, smanjen je broj besplatnih obaveznih primjeraka namijenjenih Nacionalnoj biblioteci sa 12 na pet čime se izašlo u susret izdavačima u Crnoj Gori, koji su vrlo rijetko poštovali dotadašnju zakonsku odredbu, pravdajući to visokim troškovima štampe.
- Nažalost, ni to smanjenje nije rezultiralo odgovornim i dosljednim odnosom, pa i danas nije moguće od nekih izdavača dobiti ni jedan primjerak novoobjavljene publikacije, naročito kada su u pitanju luksuzna i skupa izdanja. Ovako mali broj primjeraka nije dovoljan da NBCG ispuni sve zahtjeve partnerskih biblioteka u svijetu, pa često nemamo nijedan za međunarodnu razmjenu, a ponekad ih i otkupimo od izdavača kako bismo odgovorili zahtjevima iz inostranstva – objasnila je Lompar.
NBCG je ove godine, u cilju poboljšanja saradnje sa izdavačima u našoj zemlji, planirala organizovanje zajedničkog skupa na kojem će se postaviti pitanje dosljednog poštovanja Zakona o izdavačkoj djelatnosti i instituta obaveznog primjerka koji u Crnoj Gori ima sjajnu tradiciju. Naime, obavezni primjerak je regulisan prvi put još 1905. godine, donošenjem Zakona o štampi u Knjaževini Crnoj Gori.
U bazi Nacionalne biblioteke trenutno je evidentiran 1.481 izdavač
Budući da Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“ u okviru svojih redovnih poslova vrši dodjeljivanje međunarodnih standardnih brojeva za publikacije (ISBN, ISSN, ISMN) i izrađuje CIP zapise za svaku novu publikaciju, direktorica Dragica Lompar je rekla da je u njihovoj bazi trenutno evidentiran 1.481 izdavač. Od tog broja najviše je malih izdavača, odnosno, izdavača-autora koji sami pronalaze način da publikuju svoja djela.
– Kako bismo pratili dostavljanje obaveznog primjerka nakon izlaska publikacije iz štampe, NBCG je od 2022. godine počela da objavljuje elektronski časopis „CIP informator“, koji sadrži sve izrađene CIP zapise na mjesečnom nivou. „CIP informator“ je namijenjen ne samo bibliotečkim radnicima, nego i najširoj javnosti koja može da se na osnovu preciznih podataka upozna sa ukupnom izdavačkom produkcijom u Crnoj Gori – saopštila je Lompar.
