Kada su u pitanju ekstremno visoke temperature u Podgorici, uništavanje zelenog pojasa usložniće situaciju.
Borbu sa visokim temperaturama u Podgorici u godinama koje dolaze usložniće požari koji su tokom prethodne sedmice uništili veliki dio zelene površine. Ipak, sve će zavisiti od kiše, saopštavaju ekolozi. Kada je u pitanju mikroklima u Glavnom gradu, očekuje nas težak period, što kao država i pojedinci moramo spremno dočekati.
„Mikroklima će se promijeniti u narednim godina, pogotovo u područjima gdje je gorjelo i pogotovo u kamenitim predjelima, gdje je niska hrastova šuma pokrivala taj kameniti dio. Doći će do spiranja tla, biće otežano povratiti biodiverzitet na tom području, ali priroda ima svoje mehanizme. Nadamo se da će to krenuti dobrim tokom i da nam sljedeća godina neće biti tako sušna kao ova“, kazao je ekološki aktivista Vuk Vujisić.
U požarima po kojima će ova godina ostati upamćena izgorjelo je više stabala nego što su u prethodnih desetak godina ekološki aktivisti uspjeli da zasade. Osim flore, vatra je ugrozila i brojne životinjske vrste. Ekolozi saopštavaju da će, ukoliko se steknu uslovi, već ove jeseni početi osjemenjavanje ugroženog područja.
„Prije svega, osjemenjavanjem iz vazduha, što dronovima, što avionima i helikopterima. Praviće se loptice sa sjemenom, humusom i one će se bacati iz vazduha, pogotovo na ta nepristupačna mjesta. Vodiće se računa o tome da su to vrste sa tog područja, da je to genetski materijal sa tog područja. Dakle prvo ide mapiranje, uzimanje sjemena, pravljenje ovih kuglica i krajnji stadijum – sadnja“, ističe Vujisić.
Životna okolina od nas očekuje punu posvećenost, kako bi se spriječile buduće nepogode. Odgovornost je, saopštava Vujisić, na državi, ali i svakom pojedincu.
„Onamo gdje je bilo pokošeno, mnogo je lakše bilo braniti imanja. To je apel da napravimo mehanizme da nam se ovakve stvari više ne dešavaju, a ako se dese, da lakše možemo da ih branimo. Tu je i kaznena politika. Već se najavljuje da će se pooštriti kazne za organizovano paljenjeili paljenje iz nemara. Tu se pominje i bolest piromanija. Postoje oni koji to rade iz bolesti, a i oni koji zbog toga imaju korist. Svakako, i za jedne i za druge, sistem mora pronaći rješenje, da ih adekvatno kazni ili zbrine“, zaključuje.
Vujisić vjeruje da će građani pokazati solidarnost i prilikom ozelenjavanja uništenog područja, kao što su kada je vatrena stihija prijetila imovini i životima.
