A Sudski savjet, kako su istakli u odgovorima Pobjedi, ovakav slučaj do sada nije imao.
- Ovo je prvi put da se Sudskom savjetu dostavi ovakvo ili slično obraćanje sudija i zaposlenih nekog suda - naglasili su iz Sekretarijata.
Iz Sekretarijata Sudskog savjeta za Pobjedu je saopšteno da je pritužba zaprimljena 2. marta 2026, a razmatrana već sjutradan, na VII sjednici Savjeta održanoj 3. marta.
- Sjednica Sudskog savjeta održana je 3. marta 2026. godine, i između ostalog je razmatrana pritužba sudija i zaposlenih u Apelacionom sudu Crne Gore na ponašanje predsjednice ovog suda, kao i izjašnjenje predsjednice Apelacionog suda na navedenu pritužbu - naveli su iz Sekretarijata.
Savjet je, imao i pritužbu i odgovor predsjednice Apelacionog suda, ali odluku o „konačnom stavu“ nije donio odmah. Umjesto toga, uradio je ono što Poslovnik predviđa kao prvi korak - predmet je poslat „stepenicu više“ ka Vrhovnom sudu.
- Sudski savjet je upoznat sa pritužbom sudija i zaposlenih u Apelacionom sudu Crne Gore na ponašanje predsjednice ovog suda i zauzet je stav da se ista dostavi predsjednici Vrhovnog suda Crne Gore na postupanje, saglasno Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama i Poslovniku Sudskog savjeta - saopšteno je iz Sekretarijata.
Objasnili su da je pritužba dostavljena predsjednici Vrhovnog suda kao neposredno višeg suda, kako bi shodno Poslovniku provjerila navode iz pritužbe i pribavila izjašnjenja, te o preduzetim radnjama i nakon utvrđenih činjenica obavijestila Sudski savjet.
Tek nakon toga, kada Sudski savjet dobije izvještaj predsjednice Vrhovnog suda, predmet se vraća njima i tada će se odlučivati o tome da li slučaj ide ka disciplinskoj odgovornosti, institucionalnom razrješenju ili zaključku da nema osnova za dalje.
Vrhovni sud traži preciziranje navoda iz pritužbe
Iz Vrhovnog suda Crne Gore za Pobjedu je potvrđeno da je predsjednica suda Valentina Pavličić primila dopis Sudskog savjeta koji se odnosi na pritužbu sudija i državnih službenika Apelacionog suda Crne Gore.
Kako su naveli iz Vrhovnog suda, Pavličić je već preduzela prve korake u postupku provjere navoda iz pritužbe.
- Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić danas je zvanično od Sudskog savjeta primila dopis povodom pritužbe sudija i državnih službenika u Apelacionom sudu Crne Gore - saopšteno je iz Vrhovnog suda.
Dodaju da je, postupajući po dopisu, predsjednica Vrhovnog suda zatražila da se, u mjeri u kojoj je to moguće, dodatno preciziraju navodi i okolnosti sadržane u pritužbi kako bi se u potpunosti razjasnile činjenice na koje se ona odnosi.
Prema njihovim riječima, pokrenut je postupak u okviru kojeg će svi navodi iz pritužbe biti temeljno razmotreni.
- Saglasno odredbama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, predsjednica Pavličić je pokrenula postupak u okviru kojeg će svi navodi iz pritužbe biti temeljno i efikasno razmotreni, sa ciljem da se u najkraćem roku obezbijedi adekvatan institucionalni odgovor - naveli su iz Vrhovnog suda.
Iz te institucije su istakli i da su preduzete mjere kako bi se obezbijedio nesmetan rad suda dok traje provjera.
- Predsjednica Vrhovnog suda preduzela je sve potrebne mjere kako bi se obezbijedio zakonit i nesmetan rad Apelacionog suda, kao najvišeg žalbenog suda u državi - navodi se u odgovoru.
Dodaju i da se predsjednica Vrhovnog suda, zbog zaštite integriteta postupka, do njegovog okončanja neće dodatno javno oglašavati.
- O ishodu postupka predsjednica Vrhovnog suda će izvijestiti Sudski savjet i javnost - zaključuju iz te institucije.
Što tačno kaže Poslovnik
Prema poslovniku Sudskog savjeta, pritužbu na rad i ponašanje sudije ili predsjednika suda može podnijeti svako fizičko ili pravno lice, u pisanoj formi - a može biti i anonimna. Kada pritužba stigne, Sudski savjet je, radi provjere navoda, dostavlja predsjedniku suda u kojem sudija radi. Predsjednik suda dužan je da se izjasni u roku od 15 dana.
Ali, u tom dokumentu postoji izuzetak - kada se pritužba odnosi na predsjednika suda, dostavlja se predsjedniku neposredno višeg suda. U ovom slučaju - pošto se pritužba odnosi na predsjednicu Apelacionog suda - put ide ka predsjednici Vrhovnog suda.
U toj fazi provjere, predsjednik nadležnog suda može tražiti isprave i informacije od bilo koje osobe ili organizacije; može ispitati podnosioca pritužbe, sudiju protiv kojeg je uložena pritužba i druga lica koja mogu dati korisne informacije, uz zapisnik; i može preduzimati druge radnje koje smatra neophodnim da se pritužba detaljno ispita. Sudiji se mora omogućiti da bude upoznat sa navodima koji ga terete i da se o njima izjasni.
Tek nakon provjere dolazi do mogućeg rješenja: ako predsjednik suda nađe da ima osnova za disciplinski postupak, cjelokupni spisi idu Sudskom savjetu radi pokretanja postupka. Ako zaključi da nema osnova za disciplinsku odgovornost, predmet ide Komisiji za pritužbe, uz obrazloženje, a Poslovnik predviđa i obavještavanje podnosioca i sudije, uključujući rok od 60 dana za obavještavanje u dijelu postupanja po pritužbi proslijeđenoj Komisiji.
Procedura koja je objašnjena u poslovniku Sudskog savjeta je precizna i ukazuje da je rasplet događaja u Apelacionom sudu tek započeo, te da se će se svi argumenti provjeriti pa tek onda otvoriti eventualno pitanje odgovornosti.
Radulović: Prvo da se utvrde činjenice
Advokat Veselin Radulović ocjenjuje da sama činjenica da su gotovo sve sudije jednog suda podnijele pritužbu protiv predsjednice te institucije predstavlja presedan.
- Pritužba svih sudija i većine u administraciji Apelacionog suda protiv predsjednice tog suda jeste svojevrstan presedan u crnogorskom pravosuđu - kazao je Radulović na pitanje Pobjede da li se ovako nešto dogodilo.
Ali, kako kaže, javnost u ovom trenutku ne zna sadržaj pritužbe: ne zna koje su radnje i ponašanja označena kao nezakonita, neprofesionalna ili neprimjerena - i zato je nezahvalno donositi zaključke prije nego što se utvrde činjenice.
- Teško je sada konkretnije taj slučaj komentarisati jer javnost ne zna što je sadržaj te pritužbe, odnosno koje radnje i ponašanja predsjednice Apelacionog suda su od strane podnosilaca ocijenjene kao nezakonite, neprofesionalne i neprimjerene - naveo je Radulović.
On smatra da konflikt ne bi smio da „pojede“ sudsku funkciju: Apelacioni sud odlučuje u vijeću i svaki sudija je dužan da odlučuje savjesno i po zakonu, bez obzira na loše odnose ili profesionalna neslaganja.
- Taj svojevrstan konflikt ne bi trebalo da utiče na funkcionisanje suda i donošenje odluka u važnim predmetima jer taj sud sudi u vijeću, a svaki sudija bi morao odluke da donosi savjesno, u skladu sa zakonom i slobodnim sudijskim uvjerenjem, bez obzira na međusobna lična ili profesionalna neslaganja - kazao je.
Ipak, iz činjenice da se gotovo cijeli sud potpisao, Radulović zaključuje da je problem ozbiljan i da Sudski savjet mora ispitati okolnosti i odlučiti o mjerama.
- Evidentno je jedino da postoji ozbiljan problem u odnosima između sudija i predsjednice suda i svakako da bi Sudski savjet morao ispitati sve okolnosti i nakon toga odlučiti o daljim mjerama - rekao je.
Podsjeća i da disciplinski postupak može biti pokrenut protiv sudije ili predsjednika suda kada postoje zakonom propisani uslovi - odnosno dokazi da je počinjen disciplinski prekršaj.
- Disciplinski postupak se može pokrenuti protiv svakog sudije ili predsjednika suda, naravno kad se za to ispune zakonom propisani uslovi, odnosno kada postoje dokazi da je sudija ili predsjednik suda izvršio neki od disciplinskih prekršaja - naveo je Radulović.
Na kraju, naglašava ono što je u ovakvim pričama često najopasnije - prostor za nagađanja.
- Ovakve situacije svakako utiču na percepciju građana i javnosti uopšte i doprinose utisku određene nestabilnosti u funkcionisanju suda. Mislim da bi javnost uskoro morala biti obaviještena o razlozima za podnošenje pritužbe i radnjama koje su tim povodom preduzete, kako bi se uklonio prostor za moguće kalkulacije i nagađanja koje najviše štete nanose sudstvu - zaključio je.
Pritužbe na ponašanje i rad
Kako su objavile Vijesti (tekst od 4. marta 2026. u 7.00), pritužbu su potpisale sve sudije Apelacionog suda, a gotovo cijela administracija, uz navode o dugotrajnom neprimjerenom ponašanju i načinu rada predsjednice suda. Prema tom izvoru, sudije su poručile da će, ukoliko Sudski savjet „ne preduzme ustavne nadležnosti“, biti prinuđene da preduzmu „sve zakonom predviđene mogućnosti“.
Vijesti navode i da je od predsjednice Apelacionog suda traženo hitno izjašnjenje do 13 časova narednog dana, što je ona i učinila. U tom izjašnjenju, prema Vijestima, Popović je napisala da je „iznenađena, zatečena i šokirana“ navodima kolega, te da tokom rukovođenja sudom nije imala utisak da su međuljudski odnosi narušeni.
Poseban sloj konteksta Vijesti vežu za tajming: pritužba dolazi nakon što je vijeće Apelacionog suda uvažilo žalbu SDT-a i preinačilo odluku Višeg suda, odlučujući da Vesna Medenica bude upućena u pritvor. Podsjećaju i da je Apelacioni sud u više ključnih predmeta imao drugačije odluke u odnosu na Viši sud, posebno u dijelu pritvora, te da je pod vođstvom Popović potvrđena pravna valjanost dokaza iz aplikacije „Anom“, uvažavanjem žalbi SDT-a i poništavanjem suprotnih odluka Višeg suda.
U tekstu se prenosi i da su članovi Sudskog savjeta, nakon rasprave, zauzeli stav da predsjednica Vrhovnog suda zatraži izjašnjenja od obje strane, kako bi se potom utvrdilo da li postoje elementi za disciplinsku odgovornost ili čak prijedlog za razrješenje. Navodi se i da je predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać rekao da su pritužbu potpisale sve sudije, dok iz administracije nijesu potpisala tri zaposlena, te da je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić pomenula i akt bivše zaposlene koja je prešla u Ustavni sud, a koja je takođe iznijela optužbe na račun načina rukovođenja.
Zašto je Apelacioni sud važan
Mirjana Popović je na čelo Apelacionog suda izabrana u aprilu 2024. godine. Prije toga je prošla put od advokature do sudijske karijere: izabrana je za sutkinju Osnovnog suda u Podgorici krajem 2010, potom Višeg suda 2015, a od januara 2023. je sutkinja Apelacionog suda.
Sudski savjet je odluku o izboru donio nakon intervjua sa kandidatkinjama prijavljenim na javni oglas, uz obrazloženje da je Popović izabrana na osnovu utvrđene rang liste. Tokom tog intervjua, prema ranijim izvještajima, Popović je govorila o profesionalnoj zrelosti i iskustvu, a na pitanja o atmosferi u sudu poručivala da su međuljudski odnosi dobri i da nije imala problem u komunikaciji sa kolegama - što sadašnja kolektivna pritužba upravo akcentuje.
Apelacioni sud je, u formalnom smislu, drugostepeni sud za teritoriju Crne Gore, sa sjedištem u Podgorici. Njegova nadležnost je da odlučuje o žalbama na odluke viših sudova i Privrednog suda i rješava sukobe nadležnosti. U praksi, to je instanca koja presijeca brojne predmete visoke javne važnosti i kroz svoje odluke ujednačava sudsku praksu. Zbog toga stabilnost odnosa u Apelacionom sudu nije samo interna stvar, već direktno utiče na povjerenje javnosti u sudsku vlast.
Mogući ishodi
Slučaj je sada u fazi provjere pred predsjednicom Vrhovnog suda: prikupljanje izjašnjenja, utvrđivanje činjenica i dostavljanje izvještaja Sudskom savjetu.
Ukoliko se utvrdi da postoje osnove, Sudski savjet dobija spise i može se otvoriti disciplinski postupak. Ako zaključak bude da nema nikakvog osnova, predmet ide Komisiji za pritužbe uz obrazloženje, a strane se obavještavaju u rokovima koje Poslovnik predviđa. To bi značilo da je nakon provjere zaključeno da nema osnova za pokretanje postupaka.
U svakom od scenarija, zajedničko je ono na što Radulović upozorava: što duže sadržaj pritužbe ostaje nepoznat, to je širi prostor za nagađanja - a to je, u sistemu koji počiva na povjerenju, najskuplja valuta.
Poslovnik Sudskog savjeta predviđa dva formalna ishoda postupka po pritužbi - pokretanje disciplinskog postupka ili zaključak da za to nema osnova. Međutim, pravni eksperti ukazuju da u situacijama kada postoji ozbiljan konflikt unutar suda, Sudski savjet može, u okviru svojih šire definisanih nadležnosti, pokušati da institucionalno stabilizuje rad suda i odnose među sudijama.
U svakom slučaju, kako su potvrdili i Sudski savjet i advokat Radulović, riječ je o presedanu. A to može biti i dobar test načina na koji pravosudni sistem rješava spor unutar samog vrha jedne sudske institucije.
