Viši sud ukinuo je prvostepenu presudu Osnovnog suda u Nikšiću kojom je bilo odlučeno da je smijenjeni direktor tamošnje Osnovne škole ,,Braća Ribar“ Ranko Šljivić pretrpio duševne bolove nakon što ga je sa te funkcije smijenila bivša ministarka Vesna Bratić. Taj predmet vraćen je Osnovnom sudu na ponovno odlučivanje.
Prvostepenom presudom bilo je dosuđeno da se Šljiviću zbog povrijeđene časti i ugleda isplati 800 eura sa zakonskom kamatom.
Advokat smijenjenog direktora Mihailo Volkov kazao je da je Viši sud ukinuo prvostepenu presudu. On je obrazložio da je, pored ostalog, navedeno da je ukinuta zato što nije obrazloženo koje duševne bolove je imao smijenjeni direktor.
- Viši sud je u obrazloženju istakao da se iz presude ne vidi kako je trpio duševne bolove. Očekujem da Osnovni sud donose presudu u korist smijenjenog direktora – kazao je advokat.
Volkov je dodao da će sačekati ishod ovog slučaja na osnovu kojeg bi potom mogao da pokrene kolektivne tužbe u ime svih direktora. On je podsjetio da je razriješeni direktor Šljivić prvi od smijenjenih direktora tražio nadoknadu zbog pretrpljenih duševnih bolova.
Narušen profesionalni integritet
Pobjeda je ranije pisala o slučaju smijenjenog direktora Šljivića, koji je prvi dobio prvostepenu presudu da su mu povrijeđeni čast i ugled.
Smijenjeni direktor Šljivić je, kako je navedeno u presudi, ispričao sudu da je razriješen na nezakonit način iako prethodno nije imao mrlju u podugačkoj prosvjetnoj karijeri. Kazao je da je usljed saznanja da ne može biti reintegrisan na poziciju direktora trpio i dalje trpi duševne bolove zbog povrede ugleda i časti, koji se ogledaju u narušavanju njegovog ličnog i profesionalnog integriteta. Istakao je da evidentno trpi nematerijalnu štetu, te da sud prilikom odmjeravanja naknade štete mora imati u vidu da je porodična osoba, da ima 61 godinu, da je radni vijek proveo u prosvjeti, 38 godina, i da protiv njega nikada nije poveden bilo kakav postupak.
- Sagledavajući prethodno izloženo stanje stvari i dati nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke, sud nalazi da je tužilac nakon donošenja sporne odluke zaista ispoljio depresivno raspoloženje koje su pratili brojni simptomi od poremećaja prilagođavanja do doživljaja emocionalne iscrpljenosti i psihičke smetnje u svakodnevnom funkcionisanju – navedeno je u prvostepenoj presudi Osnovnog suda u Nikšiću.
Istaknuto je da je nesporna činjenica da je smijenjeni direktor u svemu djelovao profesionalno bez bilo kakve negativne reputacije u karijeri.
- Tužiocu su upravo nezakonitim razrješenjem povrijeđeni čast i ugled s obzirom na to da mu je takvim postupanjem tužene u društvenoj zajednici, gdje se lično i profesionalno u svemu ostvario, ozbiljno poljuljan njegov višedecenijski pedagoški i prosvjetni besprijekorni rad i s tim u vezi u zajednici nametnut tendenciozan narativ da su njegovo prosvjetno djelovanje i radni angažman praćeni lošim i neadekvatnim radom – navedeno je u presudi koju je poništio Viši sud.
Konstatovano je i da je Ministarstvo prosvjete propustilo da postupi u skladu sa obavezama predviđenim zakonom i drugim propisima, te da je sve to u direktnoj uzročno-posljedičnoj vezi sa nastalom nematerijalnom štetom po tužioca. U presudi se navodi i da tužena u ovom postupku ničim nije dokazala da je preduzela bilo kakve mjere kojima bi spriječila nastupanje opasnosti od štete za tužioca, odnosno bilo kakve mjere koje bi vodile isključenju njene odgovornosti.
Sud je ocijenio i da direktor nije dao nikakav povod za nezakonito postupanje Ministarstva koje ga je smijenilo sa direktorske pozicije.
Šljivić, kao profesor fizičke kulture, po rješenju Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta od 12. jula 2021. godine razriješen je sa direktorske pozicije u JU Osnovna škola ,,Braća Ribar“. Pravosnažnom presudom Osnovnog suda u Podgorici od 6. aprila 2022. godine takvo rješenje o razrješenju u cjelosti je poništeno kao nezakonito.
Šljivić je jedan od više od sto direktora koji su mimo zakona ostali bez te pozicije. Direktori su prvo dokazali da su razriješeni mimo propisa, onda su tražili nadoknadu materijalne štete, a na raspolaganju im je i mogućnost pokretanja tužbe zbog povrede časti i ugleda. Time se završava krug opcija koje su im na raspolaganju da zadovolje pravdu.
Materijalna šteta
Razriješeni direktori, njih više od sto, na sudu su dokazali da su im funkcije oduzete mimo propisa. Prema nedavnim podacima, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija po raznim osnovama u dosadašnjem periodu isplatilo je skoro 300.000 eura u vezi sa predmetima formiranim zbog nezakonite smjene direktora vaspitno-obrazovnih ustanova u Crnoj Gori.
Visina dosuđenih iznosa koje dobijaju direktori zavisi od toga kada je mandat prekinut, a pojedini dobijaju veće iznose jer nijesu imali slobodnih časova, odnosno nakon smjene nijesu nastavili nigdje da rade kao profesori. Nadoknada štete koju dobijaju preko suda obračunava se u iznosu razlike između profesorske i direktorske plate.
Do sada je najveća odšteta zbog smjene isplaćena direktoru jedne rožajske škole koji je dobio 33.000 eura.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović je u februaru 2023. godine podnijela tužbu protiv Bratić, tražeći da plati odštetu zbog donesenih presuda u korist smijenjenih direktora škola. Zaštitnik je predložio sudu da obaveže Bratić da isplati novčani iznos, koji će biti utvrđen nakon vještačenja, zbog počinjene materijalne štete. Ranije je Bratić navodila da je nečuveno i presedan što se protiv nje pokreće tužba zbog izgubljenih 300.000 eura u postupku protiv smijenjenih direktora.
Bivša ministarka Bratić 2021. godine masovno je smijenila direktore škola, bez valjanog obrazloženja, potvrđeno je u presudama koje su donesene u korist čelnika obrazovnih ustanova. Bratić je svim direktorima poslala ista rješenja, da su ostali bez funkcije jer nijesu formirali školske odbore, ali su direktori na sudu dokazali da to nijesu mogli da učine upravo iz razloga što ih je Ministarstvo sabotiralo u tom procesu jer nije imenovalo svoje predstavnike u tom tijelu.
Kada je smijenila direktore obrazovnih ustanova, Bratić je objašnjavala da je to bilo nužno kako bi se depolitizovao obrazovni sistem.
No, pojedini poslanici u Skupštini tada su je demantovali, objelodanjujući podatke da su nova direktorska mjesta raspodijeljena po partijskim zaslugama.
