„U konkretnom slučaju, Vesni Bratić se zbog postupka koji, prema dostupnim informacijama, nije takvog karaktera da se na bilo koji način može uporediti sa onima koji su pušteni da se brane sa slobode, određuje najstroža mjera, pritvor. Istovremeno, svjedočili smo situacijama u kojima su osobe optužene za višestruka teška krivična djela, uključujući zloupotrebu službenog položaja i pribavljanje značajne imovinske koristi na štetu države, bile puštane da se brane sa slobode“, kazala je Vojinović.
Prema njenim riječima, ovakva praksa otvara ozbiljna pitanja o jednakosti pred zakonom.
„Ako je pritvor krajnja mjera koja se određuje kada postoji opasnost od bjekstva, uticaja na svjedoke ili ponavljanja djela, onda je legitimno pitati: po kojim kriterijumima se ona primjenjuje? I zašto ti kriterijumi očigledno nijesu jednaki za sve? Ne može postojati pravna država ukoliko se strogoća zakona primjenjuje selektivno, a mjere ograničenja slobode koriste kao sredstvo demonstracije sile prema jednima, dok se prema drugima pokazuje potpuno drugi odnos“, kazala je Vojinović.
Ona je pozvala nadležne institucije da hitno preispitaju ovu odluku i da javnosti pruže jasna, pravno utemeljena objašnjenja. „Građani imaju pravo na pravosuđe koje je nepristrasno, dosljedno i jednako prema svima, bez obzira na političku, institucionalnu ili ličnu pozadinu bilo koga ko se nađe pred sudom“, zaključila je Vojinović.









