Nepostojanje volje parlamentarne većine da pokrene dijalog, kao i njihova jasna namjera da u potpuno netransparentnoj proceduri i kršeći demokratske standarde, na koje je ukazala i Venecijanska komisija, usvoji antireformske zakone o tužilaštvu, može da proizvede opasan presedan sa teškim posljedicama po politički sistem i ukupnu stabilnost, kao i da ugrozi neka trajna i vrijedna dostignuća koja smo u nekom prethodnom periodu uspjeli da ostvarimo u ne manje polarizovanim političkim i društvenim okolnostima - ocijenjeno je iz Socijaldemokratske partije.
Iz te partije navode da bi zbog spornih odredbi nacrta zakona o izmjenama Zakona o Državnom tužilaštvu najcjelishodnije i najsmislenije bilo „da se finalni tekst zakona nove parlamentarne većine, koji je poslat EK, uputi na ocjenu Venecijanskoj komisiji koja bi konačno ocijenila usaglašenost tog teksta sa preporukama koje je već dala na prethodni tekst u martu“.
U primjedbama na Vladin nacrt izmjena, koji potpisuju potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković i generalni sekretar Ivan Vujović navodi se da je predložena izmjena koja predviđa da se kroz sastav Tužilačkog savjeta (TS) obezbjeđuje većina članova ovog tijela koji se biraju prostom većinom u parlamentu (pet pravnika i predstavnik Ministarstva pravde) u suprotnosti sa stavovima Evropske komisije za demokratiju putem prava - Venecijanske komisije (VK) i principom depolitizacije pravosuđa u Mišljenju od 21. marta mjeseca 2021 broj: CDL-AD(2021)012.
Prijedlog VK nije prihvaćen u niti jednom rješenju već se ostalo pri ranijem stavu koji je predlagač iskazao u prvom predlaganju zakona na koji je VK dala negativno mišljenje.
Iz SDP citiraju mišljenje VK u poglavlju B - tačka 35 i Zaključcima - tačka 59.
„Ako se ugledni pravnici biraju u parlamentu prostom većinom, takva promjena bi svakako vodila jačanju zavisnosti Tužilačkog savjeta od političke moći, u poređenju sa postojećim zakonskim modelom“ navodeći dalje ,,da bi takva reforma vodila pojačanoj politizaciji TS“, navode iz SDP-a.
Ističu da je VK u poglavlju B - tačkama 37, 38, 39, 40... predložila nekoliko konkretnih rješenja kako bi se izbjegla politizacija i puna politička kontrola TS od strane parlamentarne većine i to: kvalifikovanu većinu za izbor pravnika u TS; imenovanje pravnika od strane vanpolitičkih organizacija i davanje mogućnosti i vlasti i opoziciji da imenuju određeni broj članova iz reda pravnika u TS.
"Svako od predloženih rješenja VK ignorisano je u Nacrtu zakona", navodi SDP u primjedbama.
Dodaje se da stav da vršilac dužnosti VDT može biti lice i van Tužilaštva, kako propisuje nacrt zakona, nije u skladu sa intencijom stava VK, poglavlja D - tačke 53.
Prema ocjeni predstavnika SDP-a, jasan je zaključak, a na koji upućuje i VK u svojim stavovima, da se ovim rješenjima o izboru v.d. VDT želi zaobići jasna ustavna norma o kvalifikovanoj većini u parlamentu za izbor VDT, koju je 2013. godine upravo VK preporučila i pozdravila kako bi se eliminisao presudni uticaj parlamentarne većine na izbor VDT kao najviše tužilačke funkcije.
"I umjesto da zlatni glas u Tužilačkom savjetu pripada VDT koji se bira 2/3 većinom u parlamentu, legitimitet, tj. zlatni glas se shodno nacrtu zakona daje ministru pravde iz partijske strukture", kažu iz te partije.
Iz SDP-a ocjenjuju da se minimalnom običnom većinom od 41 poslanika, privremeno stanje vršioca dužnosti VDT- a pretvara se u rotirajuće - trajno stanje privremenih tužilaca van Državnog tužilaštva.
"Moramo podsjetiti kao ključnu činjenicu da aktuelna vlast ni sedam mjeseci nakon konstituisanja parlamenta nije otvorila dijalog sa opozicijom o izboru novog VDT i drugih pozicija u pravosuđu. Na to je obavezuje Ustav koji za ostvarivanje samostalnosti Državnog tužilaštva kao ključno predviđa kvalifikovanu većinu za izbor VDT-a", zaključuju iz SDP-a.
Venecijanci ne vide potrebu za zamjenom aktuelnih članova Savjeta
Iz SDP-a napominju da je VK u poglavlju C, tački 46, jasno odredila da ne vidi potrebu za zamjenom aktuelnih članova Tužilačkog savjeta, što predviđa Vladin nacrt u članu 13.
Rješenjem o prestanku mandata TS direktno se ide u suprotstavljanje čitavom konceptu obezbjeđivanja Ustavom garantovane „samostalnosti“ Državnog tužilaštva a ono je i u potpunoj i direktnoj suprotnosti sa stavovima VK, smatra SDP.
Napominju da VK u poglavlju C - tački 46 jasno navodi da „VK ne vidi potrebu za zamjenu aktuelnih članova TS“.
"Parlament bi se morao uzdržavati od usvajanja mjera koje bi ugrozile kontinuitet članstva Sudskog savjeta (napomena - ovo se u njihovom mišljenju jednako odnosi i na TS). Prijevremeno uklanjanje svih članova Savjeta bi stvorilo presedan gdje bi svaka nova vlada ili novi parlament koji nije izabrao sastav i članove Savjeta mogao prekinuti njihove mandate i zamijeniti ih sa novim Savjetom. Takva promjena u mnogim slučajevima bi podigla sumnju da je namjera koja se krije takva da se izvrši uticaj na slučajeve kojima se Savjet bavi", navodi VK u poglavlju C - tački 47, podsjećaju iz SDP-a.
Na kraju, ističu da ,,VK ne preporučuje automatsku zamjenu uglednih pravnika i tužilaca iz sastava TS i smatra da im treba biti dozvoljeno da završe svoj mandat“, dodajući da takva zamjena ,,nema opravdanje i narušava sigurnost funkcije“. Uloga TS je da obezbijedi autonomiju i nezavisnost tužilačkog sistema – zaključuju iz SDP-a.
