Dok Evropska unija od septembra uvodi strogu zabranu opasnih hemikalija u kozmetici, uključujući kancerogeni TPO, Crna Gora još nema efikasan sistem kontrole ovih proizvoda na tržištu. Ministarstvo zdravlja ističe da prati EU propise i planira izmjene zakonodavstva, ali nema laboratorijske kapacitete za detekciju štetnih supstanci. S druge strane, nacionalni ekspert za zaštitu potrošača dr Jovo Rabrenović upozorava da institucije formalno postoje, ali ne provode proaktivnu kontrolu ni informisanje javnosti, ostavljajući potrošače nezaštićenim i bez ključnih informacija o rizicima.
EU 1. septembra 2025. uvodi zabranu 21 opasne hemikalije u kozmetici, uključujući i potencijalno kancerogeni TPO. Rabrenović ističe da građani ostaju nezaštićeni jer sistem funkcioniše isključivo formalno, bez konkretne kontrole i informisanja javnosti. Rabrenović je za Pobjedu ocijenio da, za razliku od EU gdje regulatorni mehanizmi djeluju proaktivno, Crna Gora ni institucionalno ni operativno ne pokazuje kapacitet niti volju da obezbijedi adekvatan nivo bezbjednosti svojim građanima. Kako je rekao, državna uprava i nadležni organi, koji bi po zakonu morali reagovati na rizike po zdravlje i sigurnost stanovništva, i dalje su zarobljeni u formalizmima naslijeđenim iz prošlog sistema.
"Umjesto da djeluju preventivno, oni i dalje reaguju tek kada je pritisak javnosti dovoljno jak da ih natjera na reakciju", kazao je Rabrenović.
Prema njegovim riječima, saloni za njegu noktiju u Crnoj Gori bi od 1. septembra morali da koriste gel-lakove bez TPO-a, a potrošači imaju pravo da zatraže dokaze o usklađenosti s propisima, poput sigurnosnih listova (SDS). Takođe, obrazovanje potrošača o pravima – poput mogućnosti zamjene ili povrata novca u slučaju povlačenja proizvoda – ključno je za njihovo osnaživanje. Iako potrošači mogu podnijeti prigovor nadležnim organima ako sumnjaju na neispravne proizvode, odgovori često izostaju zbog birokratskih prepreka.
Rabrenović ističe da nadležne institucije ne pokazuju dovoljnu proaktivnost u informisanju javnosti, što je posebno zabrinjavajuće jer potrošači često nijesu ni svjesni rizika u vezi sa kozmetičkim proizvodima.
"Na primjer, nema javnih kampanja ili saopštenja o zabranjenim supstancama poput TPO-a, pa potrošači ostaju bez ključnih informacija. Nedostatak koordinacije među institucijama dodatno otežava efikasnu zaštitu", naglašava on.
Opasnost u lakovima za nokte
Dok EU već zabranjuje štetne supstance poput PFAS-a u širokom spektru proizvoda, u Crnoj Gori se isti ti proizvodi i dalje nesmetano prodaju. Kako Rabrenović objašnjava, ova inicijativa EU zasniva se na strogim propisima i usmjerena je na obezbjeđivanje sigurnosti potrošača i usklađivanje tržišta sa najvišim standardima kvaliteta.
"Fokus je na kozmetičkim proizvodima, naročito na supstancama kao što su difenil (2,4,6-trimetilbenzoil) fosfin oksid (TPO), koji se koristi kao fotoinicijator u gel-lakovima za nokte, i dimetiltolilamin, polimerizacioni akcelerator. Ove supstance, zajedno sa još 19 koje se nalaze u Aneksu II Uredbe (EZ) br. 1223/2009, zabranjene su zbog kancerogenih, mutagenih i reproduktivno toksičnih svojstava"pojašnjava Rabrenović.
TPO omogućava brzo stvrdnjavanje gel-lakova pod UV ili LED svjetlom, ali njegova upotreba nosi potencijalni rizik po zdravlje, uključujući iritacije kože, reproduktivne smetnje i moguće kancerogene efekte.
Rabrenović podsjeća da je, prema izvještaju sistema Safety Gate za 2024. godinu, 36 odsto od ukupno 4.137 upozorenja o nesigurnim proizvodima u EU bilo iz kategorije kozmetike, a 97 odsto prijavljenih nesigurnih kozmetičkih proizvoda sadržavalo je zabranjene supstance poput BMHCA – sintetičkog mirisa koji se nalazi u uljima za tijelo, parfemima i lakovima za nokte.
Građani bez informacija
Rabrenović posebno naglašava da građani EU redovno dobijaju jasna i ažurna obavještenja o opasnim proizvodima, povlačenjima sa tržišta i mjerama zaštite, dok su potrošači u Crnoj Gori informativno zapostavljeni.
"Umjesto konkretnih upozorenja i korisnih savjeta, domaće institucije objavljuju statističke izvještaje koji služe za administrativnu samopromociju, bez stvarne posljedice po tržište ili zaštitu građana. Agencije, Institut za javno zdravlje, uprave, kao i fitosanitarne i sanitarne službe nemaju razvijen sistem pravovremenog informisanja, a kamoli povlačenja rizičnih proizvoda" upozorava on.
Dodaje da se proizvodi sa PFAS-om i dalje nesmetano prodaju, bez jasnih deklaracija i bez ikakvog obavještenja za potrošače.
"To više nije samo institucionalni nemar – to je direktno ugrožavanje zdravlja. Javnost zaslužuje više od pasivne birokratije jer smo tim institucijama dali povjerenje da nas štite, a ne da nas izlažu rizicima. Ako oni ne prepoznaju hitnost, onda građani ostaju jedina linija odbrane", što je poraz za svaki ozbiljan sistem.
Rabrenović ističe da, iako zabrana EU ne cilja direktno konkretne brendove, već supstance, poznati brendovi gel-lakova poput OPI, CND Shellac, Essie i Gelish mogli bi biti pogođeni ako njihovi proizvodi sadrže TPO ili slične sastojke. Neki već rade na reformulacijama, dok su brendovi kao što su Nail Creation, CNC International i HONA prešli na formulacije bez TPO-a, koristeći sigurnije alternative poput TPO-L ili bis-trimetilbenzoil fenilfosfin oksida.
Međutim, upozorava da starije zalihe, naročito one uvezene prije stupanja zabrane na snagu, mogu i dalje biti prisutne na tržištu u Crnoj Gori.
Potrošačima savjetuje da pažljivo čitaju etikete i obrate pažnju na oznake poput „Trimethylbenzoyl Diphenylphosphine Oxide“ ili „diphenyl (2,4,6-trimethylbenzoyl) phosphine oxide“.
Kako dodaje, s obzirom na to da se Crna Gora nalazi u procesu harmonizacije sa EU standardima, ovi proizvodi su vjerovatno prisutni u domaćem prometu, naročito u sektoru uvozne kozmetike. Veliki dio robe dolazi iz Kine i Turske, gdje čak 91 odsto uvoza dolazi ispod carinskog praga od 150 eura – bez adekvatne kontrole i bez obaveze poštovanja EU standarda.
Dodaje da se problematični proizvodi mogu naći i u malim prodavnicama ili na platformama poput AliExpressa.
Bez podataka o štetnim proizvodima
Uprkos naporima da se domaće zakonodavstvo uskladi sa evropskim, Rabrenović ukazuje da i dalje nema javno dostupnih podataka koji bi potvrdili prisustvo ili obim ovih proizvoda na tržištu.
Nadležni organi uključuju Upravu za bezbjednost hrane, Ministarstvo zdravlja, Upravu carina i Institut za standardizaciju Crne Gore. Ipak, njihova nadležnost i kapaciteti su fragmentisani.
Uprava za bezbjednost hrane djelimično se bavi kontrolom kozmetike, ali joj je primarni fokus na hrani. Ministarstvo zdravlja definiše smjernice, ali rijetko javno komunicira rizike. Carina nema dovoljne kapacitete za detaljne analize uvoznih pošiljki, naročito onih manje vrijednosti, a Institut za standardizaciju nema inspekcijske ovlasti.
"Iako svi ovi organi imaju pristup evropskim sistemima za brzu razmjenu informacija, poput Safety Gate i RASFF, njihova sposobnost pravovremenog informisanja javnosti ostaje ozbiljno ograničena", ističe Rabrenović.
Sporo povlačenje proizvoda
Prema njegovim riječima, ne postoje dokazi da su potrošači u Crnoj Gori obaviješteni o rizicima u vezi s kozmetikom koja sadrži zabranjene supstance, niti se sprovode kampanje za podizanje svijesti.
"Podaci Evropske agencije za hemikalije (ECHA) pokazuju da je šest odsto analiziranih kozmetičkih proizvoda u EU tokom 2024. sadržavalo zabranjene supstance - što ukazuje na široko rasprostranjen problem koji se sasvim sigurno tiče i nas"
Dok je u EU tokom 2024. sprovedeno više od 4.200 mjera povlačenja opasnih proizvoda, uključujući kozmetiku, u Crnoj Gori taj proces je izuzetno spor.
"Povlačenje proizvoda kod nas može trajati od četiri do šest mjeseci, što je predugo. Inspekcije koje sprovode carinska služba i drugi organi ograničene su nedostatkom specijalizovane opreme i obučenog kadra. Otkrivanje TPO-a, na primjer, zahtijeva sofisticirane laboratorijske analize koje Crna Gora trenutno ne posjeduje u dovoljnoj mjeri", upozorava Rabrenović.
Napominje i da, iako je rok za povlačenje gel-lakova koji sadrže TPO 1. septembar 2025, još nema dokaza da su preduzete bilo kakve konkretne mjere za uklanjanje ovih proizvoda.
Ministarstvo zdravlja
Iz Ministarstva zdravlja su Pobjedi kazali da prate propise EU iz svoje nadležnosti, između ostalih i Regulativu (EU) 1223/2009 o kozmetičkim proizvodima, sa svim njenim izmjenama. Regulativom (EU) 2025/877 koja je objavljena 12. maja 2025. godine, TPO se zabranjuje za upotrebu u kozmetičkim proizvodima.
"Ova regulativa u cjelosti je obavezujuća i biće u primjeni u svim državama članicama EU od 1. septembra 2025. godine. Kako je Crna Gora u obavezi da transponuje propise EU u nacionalno zakonodavstvo, Ministrastvo zdravlja će u skladu sa tim izvršiti izmjene i dopune Pravilnika o utvrđivanju liste zabranjenih supstanci u kozmetičkim proizvodima", kazalio su iz tog ministarstva.
Navode da ova odluka EU ima preventivni karakter, baziran na potencijalnom riziku po zdravlje pri dugotrajnoj izloženosti, a ne na evidentnim incidentima kod korisnika gel-lakova.
Ministarstvo zdravlja će u narednom periodu u skladu sa potrebom usaglašavanja propisa sa EU propisima i zaštite zdravlja donijeti pravilnik o izmjeni Pravilnika o utvrđivanju liste zabranjenih supstanci u kozmetičkim proizvodima kojim će zabraniti ovu supstancu u kozmetičkim proizvodima.
"Nakon stupanja na snagu navedene izmjene Pravilnika sanitarna inspekcija će postupati po istom i vršiti kontrolu kozmetičkih proizvoda u dijelu sastojaka, kao i prateće dokumentacije kako bi zabranili uvoz i upotrebu ukoliko bi kozmetički proizvodi sadržali navedenu supstancu", kazali su iz Ministarstva.
Ističu da je sanitarna inspekcija upoznala uvoznike kozmetičkih proizvoda da ne uvoze proizvode koji sadrže ovu supstancu, te da će se u u tom slučaju zabraniti uvoz, promet i upotreba proizvoda i preduzeti kaznene mjere.
Novčanom kaznom u iznosu od 500 eura do 25.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, a odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 200 eura do 2.000 eura. Preduzetnici će se kažnjavati novčanom kaznom u iznosu od 300 eura do 6.000 eura, a fizičko lice od 200 eura do 2.000 eura.
"Do sada nijesmo dobili zvanična obavještenja od institucija EU, proizvođača, distributera ili uvoznika u vezi sa konkretnim proizvodima koji sadrže TPO. Ipak, imajući u vidu dostupne informacije i propise, Direkcija za sanitarni nadzor već postupa u okviru svojih redovnih aktivnosti", kažu iz ovog resora.
Ističu da u ovom trenutku nemaju precizne podatke o dodatnim proizvodima koji će biti zabranjeni, ali po usvajanju novih EU regulativa, proizvođači i distributeri biće u obavezi da se usklade, a i Crna Gora će blagovremeno ažurirati nacionalne propise.
Dakle, Zakon o kozmetičkim proizvodima jasno definiše da se na tržište mogu staviti samo bezbjedni proizvodi, koji ne sadrže zabranjene ili ograničene supstance, kao ni one koje su klasifikovane kao CMR (karcinogene, mutagene ili toksične po reprodukciju), osim u izuzetnim slučajevima kada su bezbjedne i provjerene od strane Evropske komisije (SCCS).
Kupovina putem e-trgovine bez kontrole kvaliteta
Sagovornik ističe da se potrošači mogu djelimično zaštititi tako što će preduzimati osnovne mjere predostrožnosti.
"Ključno je da provjere označavanje proizvoda, jer EU propisi zahtijevaju jasan sastav, uključujući označavanje nanomaterijala („nano“) i rok trajanja. Potrebno je tražiti proizvode usklađene sa Uredbom (EZ) br. 1223/2009, koja predviđa zabranu više od 1.300 supstanci i redovno ažuriranje formulacija radi uklanjanja opasnih sastojaka", kaže Rabrenović.
Preporučuje kupovinu od provjerenih izvora i izbjegavanje nepoznatih proizvoda, naročito sumnjivog porijekla s internetskih platformi poput AliExpressa. Kod manikir usluga, savjetuje da se potrošači raspitaju o porijeklu i sastavu preparata i insistiraju na certifikovanim proizvodima.
"U kontekstu e-trgovine, gdje veliki broj kozmetičkih artikala dolazi bez ikakve kontrole, potrošači su često prepušteni sami sebi", upozorava Rabrenović.
Zaključuje da, iako Crna Gora napreduje u usklađivanju sa EU standardima, zaštita potrošača od štetnih kozmetičkih proizvoda i dalje je ograničena zbog sistemskih problema u nadzoru, koordinaciji i informisanju javnosti.
"Potrošači moraju biti proaktivni, ali bez ulaganja u laboratorijske kapacitete, obuku inspektora i informativne kampanje, njihova zaštita ostaje neadekvatna", zaključuje Rabrenović.
