Na četvrtoj regionalnoj konferenciji o suzbijanju nelegalne trgovine koju je ove godine Američka privredna komora iz Srbije održala u Kotoru, predstavnici nadležnih institucija iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Sjeverne Makedonije razmatrali su faktore koji utiču na rast sive ekonomije, posebno u sektoru duvanskih proizvoda.
Jedna od ključnih tema bila je uticaj poreske politike, posebno akciza, na tržište duvanskih proizvoda. Iako se akcize koriste kao sredstvo za povećanje budžetskih prihoda i smanjenje potrošnje duvana, studije ukazuju na to da njihovo naglo ili neusklađeno povećanje može imati ozbiljne negativne posljedice po legalno tržište, jer potrošače često usmjerava ka jeftinijim alternativama – uključujući falsifikovane i krijumčarene cigarete.
Korelacija između visine poreza i rasta sive ekonomije
Najbolji primjer za to su Francuska i Irska, koje imaju najviše akcize po paklici cigareta – više od 10 eura – i istovremeno bilježe najveći udio nelegalnog tržišta, oko 30%, što potvrđuje snažnu korelaciju između visine poreza i rasta sive ekonomije.
Studije rađene u EU pokazuju da povećanje akcize za 1 euro po paklici može dovesti do rasta učešća nelegalnog tržišta za 5 do 12 procentnih poena, što ukazuje na to da rast akciza bez adekvatne kontrole i regionalne koordinacije može dodatno pogoršati problem sive ekonomije.
Vraćen stari akcizni kalendar radi oporavka legalnog tržišta i sprečavanje pada prihoda od akciza
Tokom konferencije učesnici su podsjetili na slučaj naglog povećanja akciza na duvanske proizvode u Crnoj Gori, putem akciznog kalendara usvojenog u avgustu 2017. godine. Već nakon manje od godinu dana, efekti su bili ozbiljni: maloprodajne cijene porasle su za više od 35%, ilegalno tržište duvana dostiglo je preko 60% ukupne potrošnje - čime je Crna Gora postala evropski lider u ilegalnoj trgovini, dok se legalno tržište smanjilo za više od 50% u periodu od januara do aprila 2018. u poređenju sa prethodnom godinom.
Prihodi od akciza pali su za četvrtinu, uprkos projekcijama o povećanju od 30% prema planu Fiskalne strategije i izmijenjenom Zakonu o akcizama. Nakon takvog šoka na tržištu, vraćen je stari akcizni kalendar, kako bi se omogućio oporavak legalnog tržišta.
Pored toga, razlike u akciznim stopama između susjednih zemalja podstiču prekograničnu kupovinu i krijumčarenje. Potrošači iz zemalja sa višim akcizama često kupuju cigarete u susjednim državama gdje su porezi niži, čime se dodatno narušava legalno tržište. Ovakva praksa ne samo da smanjuje prihode od poreza, već i otežava rad inspekcijskih i carinskih službi.
Zabrinjavajuće je i to što visoke akcize stvaraju prostor za organizovani kriminal
Proizvodnja i distribucija falsifikovanih cigareta postaje privlačan posao zbog visokih marži i niskog rizika, posebno u zemljama gdje je kontrola slabija. Kriminalne grupe koriste razlike u zakonodavstvu i poreskim politikama kako bi razvile sofisticirane mreže distribucije, često uključujući i proizvode koji su namijenjeni isključivo za crno tržište.
Zaključno, podizanje akciza na duvanske proizvode mora biti pažljivo planirano i sprovedeno uz koordinaciju sa susjednim zemljama, jačanje inspekcijskih kapaciteta i edukaciju potrošača. U suprotnom, postoji realna opasnost da se legalno tržište dodatno uruši, a nelegalna trgovina dodatno ojača, što bi imalo dugoročne negativne posljedice po javne finansije i zdravlje stanovništva.
