Fotografija noćnih svjetala u Sjevernoj i Južnoj Americi samo je jedna iz serije snimaka „Crnih klikera“ dobijenih preko meteorološkog satelita „Suomi NPP“ i njegovog VIIRS, instrumenta za mjerenje infracrvenog zračenja. "Suomi" je inače lansiran u orbitu prošle godine.
Ovakve fotografije je vrlo teško napraviti zbog oblaka i razlika u načinu na koji svjetlost pada na našu planetu u zavisnosti od godišnjeg doba.
Međutim, satelit „Suomi“ je više puta nadletio tu oblast u aprilu i oktobru, pa je dobijena slika cjelokupnog Zemljinog diska tokom noći. Na snimku je prije svega uhvaćeno noćno osvjetljenje u gradovima.
Meteorolozi koriste VIIRS da bi pratili kretanje magle i niskih oblaka tokom noći, što je bitno za prometne aerodrome u priobalnim mjestima.
Na prvi pogled na našu planetu noću primjećujemo da je ona krajnje neravnomjerno osvijetljena. Na nekim mjestima grad liči na usamljenu zvijezdu, dok druge metropole svijetle kao čitave galaksije.
Na snimcima se takođe vidi da su odlično osvijetljene rijeke s intenzivnim rječnim saobraćajem; posebno se, recimo, izdvaja Nil. Upadljiva je vatra koja gori na naftnim poljima.
Naučnici „prate“ noćna svjetla i na osnovu toga procjenjuju ekonomsku aktivnost i rast stanovništva. Na primjer, satelitski snimci vrlo jasno pokazuju da ekonomski razvoj Sjeverne Koreje znatno zaostaje za rastom susjednih zemalja, dok razvoj Indije raste decenijama.
Da bi se dobili ovako jasni snimci noću, aparatura satelita ne funkcioniše kao običan fotoaparat. Kamere „Somija“ fotografišu dio po dio panorame, a zatim te piksele objedinjuje u opštu sliku.
Svaki fragment se analizira posebno, pa ako je kadar previše taman ili svijetao, on se dorađuje do potrebnog kvaliteta.
Osim toga, na satelitu istovremeno rade tri kamere da bi se izabrao najbolji kadar. A da bi se napravio kadar svakog dijela kopna i svih ostrva, satelit je morao da preleti Zemlju 312 puta.
Ovi snimci takođe pomažu astronomima da odaberu pravo mjesto za postavljanje astonomskih opservatorija, jer je njima potreban mrak i tamno nebo.
- Postoje brojni razlozi zbog kojih nam je neophodno da vidimo kako izgleda Zemlja danju, ali nam je isto tako potrebno da je vidimo i noću. Za razliku od ljudi, Zemlja nikada ne spava - izjavio je Stiv Miler iz Nacionalne uprave za istraživanje okeana i atmosfere.
