X1 je poletio s međunarodnog aerodroma Platsburg u državi Njujork i letio je 27 minuta, dostigavši visinu od 335,28 metara, pri čemu je u potpunosti koristio energiju iz svojih baterija.
Heart je dodao da je za cijeli let, uključujući polijetanje i slijetanje, potrošeno manje od pet dolara električne energije, što je koristan argument za prodaju imajući u vidu cijenu goriva.
Avion je već dobio pohvale rukovodilaca kompanija United Airlines i Air Canada, koje su zainteresovane za uvrštavanje električnih aviona u svoje flote.
Ako Heart bude uspješan, X1 će naslijediti ES-30, hibridni model s fiksnim krilima i 30 sjedišta, namijenjen povezivanju regionalnih aerodroma.
Kompanija se nada da njeni avioni mogu ponuditi znatno jeftiniju uslugu na kraćim letovima koji se trenutno obavljaju turbopropelerskim avionima poput Embraera ERJ.
Cilj joj je da ostvari domet oko 200 kilometara u potpuno električnom režimu, dok bi se taj domet uz hibridni motor povećao na oko 805 kilometara.
Šira ideja kompanije Heart jeste da avion neće biti pristupačniji samo zbog niže cijene električne energije u odnosu na avionsko gorivo.
Niži troškovi održavanja i rada električnih motora, kao i njihova veća pouzdanost, dodatno će utjecati na finansijski rezultat.
Možda je još važnije to što Heart vjeruje da će ES-30, kojim će u početku upravljati jedan pilot, u budućnosti omogućiti autonomno obavljanje letova.
Kompanija trenutno planira da ES-30 uvede u upotrebu do 2031. godine, a za taj rok se samo može reći da je "ambiciozan" prema većini standarda razvoja aviona.
Čini se da će naredna decenija biti period u kojem će se brojne aviokompanije i startupi truditi ponuditi svoju viziju budućnosti letenja.
Heart će se za prostor na tom tržištu nadmetati s kompanijama Boom Supersonic, Harbour Air, ZeroAvia i Rolls-Royce.
Međutim, budućnost električnog letenja u potpunosti zavisi od toga hoće li baterije postati znatno energetski gušće i lakše u odnosu na one koje se koriste danas.
