Minijaturni ljudski organi i druga tkiva biće uzgajani iz ćelija pacijenata britanskog Nacionalnog zdravstvenog sistema (NHS), u nastojanju da se poboljša testiranje ljekova i smanji broj životinja koje se koriste u razvoju novih terapija, piše Guardian.
Naučnici će koristiti nakupine tkiva kako bi proučavali na koji način se bolesti razlikuju među pacijentima. To bi im pomoglo da utvrde koji su tretmani najbolji za određene ljude, na osnovu specifične patologije njihove bolesti.
Ovaj potez predstavlja odmak od tradicionalnog korišćenja životinja kao modela za ljudske bolesti, ka metodama za koje istraživači vjeruju da će omogućiti preciznija i pouzdanija testiranja direktno na ljudskim tkivima.
„To će imati veliki uticaj na broj životinja koje se koriste i na način na koji ćemo u budućnosti razvijati nove ljekove“, rekao je Matijas Zilbauer, klinički profesor pedijatrijske gastroenterologije na Kembridžskom institutu za matične ćelije.
Kako je dodao, ne tvrde da u bliskoj ili predvidivoj budućnosti neće biti nikakvog korišćenja životinja, jer još postoje određena pitanja koja se ne mogu testirati pomoću ovih novih modela, ali, kako je kazao, smanjenje njihovog korišćenja biće zaista značajno.
Istraživači više od decenije uzgajaju sitne nakupine ljudskih organa, poznate kao organoidi. Testiranja pokazuju da ti komadići, manji od jednog milimetra, mogu oponašati ključne karakteristike organa i tkiva pune veličine, uključujući način na koji obolijevaju i reaguju na ljekove.
Uz pomoć organoida uzgojenih iz oboljelih ljudskih tkiva, naučnici mogu ispitivati da li novi kandidati za ljekove mogu da preokrenu patološke promjene kod svih pacijenata ili samo kod određenih grupa. Na taj način mogu brzo da prepoznaju neefikasne ljekove u ranoj fazi razvoja.
Istorijski gledano, više od 90% ljekova koji prođu testiranja na životinjama kasnije ne uspije u kliničkim ispitivanjima na ljudima, što je dovelo u pitanje vrijednost takvih testova. Američki i evropski regulatori za ljekove sada ohrabruju korišćenje alternativnih metoda kada su one dostupne.
„Mnoge ljudske bolesti ili se uopšte ne javljaju kod životinja ili se kod njih javljaju na drugačiji način, upravo zato što nisu ljudi. Želimo testove i modele koji nam mogu reći koji tretmani djeluju i kod kojih pacijenata, a miš nam to ne može reći”, rekao je Zilbauer.
Novi projekat biće sproveden u istraživačkom centru u Kembridžu, uz 20 miliona funti finansiranja britanskog Savjeta za medicinska istraživanja (MRC). Istraživači će sarađivati sa naučnicima iz drugih institucija na stvaranju biblioteke standardizovanih i provjerenih organoida. Oni će biti dostupni akademskim institucijama i farmaceutskoj industriji kako bi im pomogli da nove ljekove brže uvedu u kliničku upotrebu.
Ovaj potez dio je plana vlade Keira Starmera za ubrzano smanjenje korišćenja životinja u istraživanjima. Strategija se oslanja na takozvane „nove metodologije pristupa“ (NAM), među kojima su organoidi, sistemi „organ-na-čipu“ i vještačka inteligencija za obradu podataka i modelovanje bioloških procesa.
Prošle godine u Velikoj Britaniji sprovedeno je 2,54 miliona procedura testiranja na životinjama, što je 3,8% manje nego 2024. godine. Više od 90% procedura uključivalo je miševe, pacove, ribe i ptice, dok je 1% obuhvatao posebno zaštićene vrste, poput mačaka, pasa, konja i majmuna.
Naučnici će uzgajati čitav niz organoida, od nakupina srčanog tkiva koje mogu da pulsiraju do moždanih ćelija sposobnih za električnu aktivnost. Zilbauerov tim, međutim, počinje sa organoidima za upalne bolesti crijeva, kao što su ulcerozni kolitis i Kronova bolest. Drugi timovi će se usredsrediti na uzgoj tumora radi unapređenja liječenja raka, kao i na moždane organoide za proučavanje neuroloških bolesti.
Dodatna 2 miliona funti dodijeljena su kroz organizaciju Innovate UK za devet projekata čiji je cilj smanjenje broja životinja, poput pasa i majmuna, koje se koriste u testovima bezbjednosti.
Jedna od kompanija, VivoSphere, uzgaja srčane ćelije u sitnim gel-kuglicama za testiranje bezbjednosti ljekova za srce. Tradicionalno, takva testiranja mogu uključivati 50 do 100 životinja, među kojima su zamorci, zečevi i psi.
Juan Tian, glavni tehnološki direktor kompanije VivoSphere, rekao je da je cilj njihove metode da se toksičnost otkrije ranije, kako štetni ljekovi ne bi ni stigli do faze testiranja na životinjama.
„Ako je vjerovatno da će nešto biti neuspješno, rizik je manji i za životinje i za pacijente“, rekao je.
Dr Juliet Dukes iz organizacije Replacing Animals in Research kazala je da je jedna od velikih prednosti organoida, organa-na-čipu i drugih in vitro mikro-fizioloških sistema to što, za razliku od životinjskih modela, imaju stvarni potencijal da omoguće istinski personalizovanu medicinu prilagođenu pojedinačnim pacijentima.
„Sve je ovo veoma uzbudljivo“, zaključila je.
