Uprava za zaštitu kulturnih dobara utvrdila je niz naknadnih intervencija na Dvorskoj kapeli na Kruševcu, od reflektora postavljenih na zvoniku i zvučnika do eloksirane stolarije, laminata, radijatora i vidljivih elektroinstalacija. Za elektroinstalacije navodi da su izvedene bez njene saglasnosti, dok za ostale elemente konstatuje da narušavaju autentičan izgled crkve i Dvorskog kompleksa.
Uprava je 30. septembra donijela rješenje o konzervatorskim uslovima za izradu projekta sanacije Hrama Svetog velikomučenika Dimitrija, koji je integralni dio kulturnog dobra Dvorski kompleks. Zahtjev je podnijela Pravoslavna mitropolija crnogorsko-primorska.
UMANJENE VRIJEDNOSTI
U obrazloženju rješenja navodi se da je terenskim obilaskom utvrđeno da je „na objektu Dvorske crkve, u proteklom periodu izveden niz recentnih intervencija koje narušavaju autentičan izgled objekta i umanjuju vrijednosti kulturno istorijskog kompleksa“. Na spoljašnjosti su evidentirana dva reflektora uz dovratnike ulaznih vrata, jedan iznad ulaza, dva uz rozetu i više reflektora u gornjim zonama zvonika. Postavljeni su i zvučnici, instalacioni vodovi i elementi za njihovo pričvršćivanje. Uprava upozorava da pričvršćivanje rasvjete i instalacija za kamenu konstrukciju može oštetiti kamen i omogućiti prodor vode.
- Ovakvo neposredno fiksiranje rasvjete i drugih instalacija uz samu kamenu strukturu zvonika, predstavlja zahvate koji na mjestima pričvršćivanja mogu uzrokovati tačke lokalnih oštećenja i potencijalnog prodora atmosferske vode u sami objekat - navodi se u rješenju.
Kameni blokovi zvonika iznad glavnog portala, kako je konstatovano, potamnjeli su i imaju vidljive fleke nastale slivanjem atmosferske vode. Uprava nije mogla da utvrdi stanje spojeva krovnog pokrivača sa zvonikom niti njihovu vodonepropusnost, pa zahtijeva da se krov ispita i sanacija detaljno obrazloži u projektu. U unutrašnjosti su zabilježeni tragovi vlage na zidovima i svodu, naročito ispod i oko zvonika, kao i ljuštenje boje. Uprava navodi da u pojedinim djelovima može biti riječ o kondenzacionoj vlazi, dok uzrok vlage pri dnu zidova tek treba istražiti. U crkvi su postavljeni laminat sa sokl-lajsnama, radijatori i naknadne elektroinstalacije, uključujući vidljive kablove, kanalice, rasvjetu i razvodne ormare. U rješenju se upozorava da „u kombinaciji sa nedovoljnim provjetravanjem i povremenim zagrijavanjem prostora, ove intervencije mogu doprinijeti zadržavanju vlage i pojavi kondenzacije“.
U konzervatorskom projektu, prema uslovima Uprave, treba predvidjeti uklanjanje recentnih intervencija, među kojima su rasvjetna tijela na zvoniku, elektroinstalacije postavljene bez saglasnosti, zvučnici, eloksirana stolarija, laminat i radijatori. Posebno se traži da se istraži autentično podno popločanje koje je prekriveno laminatom, ispita sastav postojećeg maltera i utvrdi ima li na zidovima starijih slojeva ili živopisa.
- Ukloniti podni zastor izrađen od laminata i istražiti autentično podno popločanje crkve - nalaže se u rješenju.
Ovom odlukom se isključuje mogućnost ugradnje sistema grijanja i hlađenja, uključujući radijatore, podno grijanje i klima-jedinice, kao i postavljanje trotoara oko crkve.
PRVO ISTRAŽIVANJE
Uprava je razmatrala i prijedloge sanacije koje je dostavila Mitropolija, a koji su se uglavnom odnosili na rješavanje problema vlage. Ocijenila je da predloženi radovi nijesu prihvatljivi bez prethodnih istraživanja.
- Predloženi radovi nijesu prihvatljivi jer se te vrste i obim intervencija na kulturnom dobru ne mogu paušalno planirati i određivati, već je prije njihovog definisanja neophodno sprovesti detaljna istraživanja arhivske dokumentacije i istraživanja in situ - piše u obrazloženju.
Rješenje se odnosi na izradu konzervatorskog projekta, koji tek treba da definiše radove. Projekat mora biti izrađen u skladu sa konzervatorskim uslovima i dostavljen Upravi na prethodnu saglasnost.
Kratka istorija kulturnog dobra
Dvorski kompleks na Kruševcu, na desnoj obali Morače, činili su dvor, perjanička kuća i dvorska kapela. Gradnja je završena 1894. godine, kada je kapelu osveštao crnogorski mitropolit Mitrofan, u prisustvu crnogorskog vladara, knjaza Mirka i vojvode Plamenca. Kapelu su gradili Miloš Lepetić i Rade Spasić.
Crkva je jednobrodna građevina sa polukružnom apsidom i preslicom sa jednim otvorom. Iznad glavnog portala uzdiže se zvonik od kamenih blokova, sa osmolisnom rozetom u donjem dijelu i piramidalnim kamenim krovom. Iznad centralnog traveja je šestougaona kupola pokrivena limom, dok je ostatak krova pokriven crijepom. Dvorski kompleks uveden je u Registar kulturnih dobara 4. septembra 1961. godine.
