Na Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje, Ujedinjene nacije u Crnoj Gori ističu važnost suzbijanja ove rastuće prijetnje.
“Govor mržnje je više od uvredljivog jezika. To je opasan alat za širenje neprijateljstva i može dovesti do nasilja, zločina, pa čak i genocida. Iako mržnja nije nova pojava, njen obim i uticaj značajno su se uvećali sa novim komunikacionim tehnologijama, posebno sa razvojem vještačke inteligencije, koja predstavlja rizik ukoliko nije regulisana u skladu sa ljudskim pravima”, navode iz UN.
Zato je, kako dodaju, ovogodišnji Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje fokusiran na vještačku inteligenciju – snažan alat koji, zavisno od načina upotrebe, može biti iskorišten i za širenje govora mržnje, ali i za njegovo prepoznavanje, sprečavanje i suzbijanje.
“Crna Gora nije izuzetak kada je u pitanju govor mržnje. Tokom svoje nedavne posjete, visoki komesar UN-a za ljudska prava izrazio je zabrinutost zbog govora mržnje u zemlji, ističući posebnu odgovornost političara i javnih ličnosti da se bore protiv njega”, podsjećaju iz UN.
Prema nacionalno reprezentativnom istraživanju koje je agencija IPSOS sprovela u decembru 2024. za potrebe UN u Crnoj Gori, čak 93% ispitanika primjećuje govor mržnje u svojoj okolini. Istovremeno, oko 80% mladih uzrasta 14-19 godina vjeruje da može prepoznati govor mržnje, dok tek mali broj njih ne uspijeva jasno da ga razlikuje od slobode izražavanja.
Kako navode, govor mržnje često je usmjeren prema političkim protivnicima, a naročito su pogođene ranjive grupe među kojima su LGBTIQ+ osobe, Romi, migranti, izbjeglice, tražioci azila ali i oni iz nižeg socio-ekonomskog položaja.
Među primarnim metama su žene, posebno one u javnom životu, kao što su novinarke, političarke i braniteljke ljudskih prava. Istraživanja UNDP-a pokazuju da je 7 od 10 političarki u Crnoj Gori doživjelo neki oblik nasilja.
Seksistički i mizogini narativi, koji se kreću od stereotipa do onlajn uznemiravanja, učvršćuju patrijarhalne norme, podrivaju društvenu koheziju i podstiču diskriminaciju, često ostajući nekažnjeni pod izgovorom humora ili tradicije.
"Ne smijemo tretirati govor mržnje kao marginalno pitanje – to je direktna prijetnja društvenoj koheziji i demokratskom dijalogu. Sistem UN je ujedinjen u podršci nacionalnim institucijama, medijima i civilnom društvu u jačanju kulture poštovanja i inkluzije", rekao je Diego Sorilja, rezidentni koordinator UN u Crnoj Gori.
Naglasio je da UN pruža podršku zemlji u borbi protiv govora mržnje kroz koordinisane napore više agencija UN uključujući UNDP, UNESCO, UNICEF, OHCHR, IOM, UNHCR.
Tim UN u zemlji podržava jačanje društvene kohezije u zemlji kroz širok spektar inicijativa, uključujući podsticanje dijaloga u zajednici, unapređenje medijske pismenosti i suzbijanje dezinformacija, promociju rodno osjetljivih politika i uvođenje socio-emocionalnog učenja. UN takođe podržava rad Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, laboratoriju za inovacije u oblasti društvene kohezije i integraciju izbjeglica i osoba bez državljanstva u lokalne zajednice.
Na Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje, Ujedinjene nacije pozivaju sve aktere u Crnoj Gori na odlučnu akciju za sprečavanje govora mržnje kroz obrazovanje, dijalog, inkluziju i poštovanje ljudskih prava.
